Nikad prije ljudi nisu jeli toliko puno mesa, a masovna proizvodnja jedini je način snadbijevanje velikog broja ljudi.
I dok ona ima svoje prednosti u obliku nižih cijena i veće dostupnosti, stručnjaci smatraju kako donosi i razne potencijalne probleme za zdravlje, pišu 24 sata. Rič Goldstin, osnivač škole zdravog kuhanja Akademija kulinarske umjetnosti za Fox News navodi moguće opasnosti mesa iz masovne proizvodnje.
Ešerihija koli
Ova je bakterija ponajprije opasna zbog lakoće i brzine kojom se širi, a to je vrlo vjerojatno u velikim klaonicama gdje se obrađuju velike količine mesa odjednom. To znači da jedan komad mesa lako kontaminira ovaj kraj sebe, a epidemija najčešće nastaje tokom klanja ili pakovanja mesa, iz crijeva životinje. Takva je kontaminacija sve češća, kažu iz američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti. U studijama čak 50 odsto testiranih uzoraka mesa sadrži tragove fekalija. Zaraza se može dogoditi i uslijed nepropisnog rukovanja mesom i zbog zaražene vode.
Antibiotici
Uzgajivači mesa životinjama daju veće količine antibiotika u hrani, kako bi spriječili da se zaraze te da ne dođe do gubitka u proizvodnji. Iako zdrave životinje zvuče dobro, prirodna selekcija postoji s razlogom, a uključivanje antibiotika u prehrambenu industriju nije ni prirodno, ni zdravo, ističu stručnjaci.
Na kraju ti antibiotici završe u čovjeku koji je pojeo meso, a studije pokazuju da čovječanstvo unese oko 1,400 000 kg antibiotika putem hrane u godini dana. To doprinosi sve češćoj otpornosti na antibiotike, nastanku superbakterija i mogućnosti razvoja budućih epidemija.
Šopanje
Neprirodno hranjenje ili šopanje čest je slučaj u uzgajalištima jer je proizvođačima u interesu da životinje budu što veće i teže kako bi na njima zaradili. Problematična je i sama prehrana, koja može uključivati otpadnu hranu, a primarni izvor prehrane životinja definitivno nije ono što dobivaju u masovnoj proizvodnji. Tradicionalno, stoka se hrani travom, a kako sazrijeva postepeno dobija na težini. Prisilno i brzinsko hranjenje uzrokuje pojavu bolesti, mijenja sastav bakterija u probavnom sistemu životinje, što naposljetku ponovno potiče rast patogene E. coli.
Uzgoj pod stresom
Životinje koje rastu u malim prostorima, u kavezima i bez mogućnosti dovoljnog kretanja pod velikim su stresom. Stres doprinosi da njihovo meso sadrži manje ključnih vitamina, a studije pokazuju da životinje u prirodnom uzgoju imaju do 300 i 400 posto veći nivo vitamina E i omega-3 masnih kiselina.
Kao jedino rješenje naučnici predlažu postepen povratak prirodnom uzgoju, koji će zaštititi zdravlje životinja, a tako i ljudi.