Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine prihvatio je da Prijedlog zakona o graničnoj kontroli, koji je predložilo Vijeće ministara BiH, razmatra po hitnom postupku.
Pojedini predstavnici opozicionih stranaka su tokom diskusije o predloženoj proceduri naveli kako bi zakon trebao biti razmatran u skraćenom postupku kako bi imali mogućnost amandmanski djelovati.
Od ukupno 38 poslanika za hitni postupak je glasalo 20. Tokom glasanja da li će zakon ići u hitnu proceduru došlo je do neslaganja un utar vladajuće koalicije. Da se zakon raspdavlja po hitnoj proceduri bili su protiv poslanici SNSD-a.
Ipak, hitni postupak je na kraju usvojen, a presudni su bili glasovi zastupnika koji dolaze iz SDS-a, PDP-a i Liste za pravdu i red, odnosno opozicije iz Republike Srpske.
Predsjedavajući Kluba poslanika SDA Šerif Špago je kazao da oni neće moći podržati da se glasa po hitnom postupku, iako podržavaju da sve zakone iz evropskog puta Bosne i Hercegovine treba što prije staviti na dnevni red.
Napomenuo je da je danas 36. dan od kad je ovaj zakon po hitnom postupku u proceduri.
– Klub SDA smatra da na ovaj način, kada se zakoni koji se dostavljaju u proceduru po sistemu ‘uzmi ili ostavi’, bez mogućnosti da utičemo na popravke zakona, nije prihvatljiv i da poslanici, pogotovo iz opozicije, nemaju mogućnosti učestvovati u poboljšanju predloženih zakona – kazao je Špago.
Dodao je da je neophodno popraviti pojedine odredbe predloženog zakona, te da su u određenim članovima zakona, u odnosno na važeći zakon, „napravljeni neki kompromisi na uštrb operativnosti Granične policije, odnosno sigurnosti granice Bosne i Hercegovine“.
– U Zakonu o graničnoj kontroli su uvedene neke agencije koje nemaju nikakve veze sa graničnom kontrolom, odnosno sa kontrolom granica Bosne i Hercegovine – naveo je Špago neke od zamjerki na predloženi zakon.
Poslanik Jasmin Emrić (NES – Za nove generacije) je kazao da je svima cilj da se usvajaju zakoni u ovom domu, a pogotovo evropski zakoni i pogotovo što imamo obavezu da usklađujemo zakonodavstvo sa evropskim uredbama i direktivama.
– Ali isto tako, mi poslanici imamo pravo i obavezu da sudjelujemo u kreiranju tih zakonodavnih rješenja, ravnopravno, i poslanici iz opozicije i poslanici pozicije – kazao je Emrić, te dodao da poslanici iz opozicije nemaju dovoljno informacija, pa možda i kvalitetnih informacija, koliko oni koji su u poziciji, da bi mogli biti jednako pripremljeni i dati jednak doprinos u usklađivanju ili poboljšanju zakonodavnog okvira u BiH.
Istaknuo je da je za njega neprihvatljivo da se ovako složen zakon razmatra po hitnom postupku.
– Naglašavam, mi iz Narodnog evropskog saveza podržavamo usklađivanje zakona s pravnom stečevinom EU, ali moramo biti jednako uključeni i moramo imati priliku, bar da u skraćenoj proceduri amandmanski djelujemo. Ovo je vrlo važan, ali i vrlo složen zakon koji, po mojoj prosudbi, ima ozbiljne nedostatke, koji ima također prenos nadležnosti sa Ministarstva prometa i komunikacija na upravljače cesta, što je nedopustivo u graničnom pojasu. Također, brisane su neke odredbe iz postojećeg teksta zakona, važećeg zakona, koje su vrlo važne – naveo je Emrić.
Okončana je rasprava o Prijedlogu zakona o graničnoj kontroli, koji je razmatran po hitnom postupku, a o njemu će se poslanici izjasniti nakon što obavi i raspravu o principima Prijedloga zakona o zaštiti ličnih podataka.
Oba ova zakona je polovinom decembra prošle godine jednoglasno utvrdilo Vijeće ministara BiH i uputilo ih u parlamentarnu proceduru.
Prijedlogom zakona o zaštiti ličnih podataka vrši se usklađivanje s Uredbom EU iz 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom ličnih podataka i o slobodnom kretanju ovih podataka, te prihvataju međunarodno priznati standardi u ovoj oblasti.
Usvajanje ovog zakona, koji je predložilo Ministarstvo civilnih poslova, a pripremila Interresorna radna grupa Vijeća ministara BiH formirana u novembru 2023. godine, stvaraju se preduvjeti za stupanje na snagu Sporazuma o saradnji Bosne i Hercegovine s Eurojustom, Agencijom EU za pravosudnu saradnju u krivičnim stvarima, koji je potpisan krajem oktobra 2024. godine – navedeno je ranije iz Vijeća ministara BiH.