Petak, 22 studenoga, 2024

Paklena mapa svijeta: Temperature postaju neizdržive, a najgore tek dolazi – čeka nas toplotni užas

Preporučeno

Temperaturni rekordi se ne mogu predvidjeti, iako je već sada jasno da su ovog ljeta mogući toplotni udari. Temperaturni ekstremi su prošle nedjelje zato zaredali kao posljedica mnoštva stacionirajućih anticiklona pod kojima su se pržili i gradovi i priroda. Cijela planeta se usijala, a otkrivamo da li i na koji način to može da utiče na Balkan.

Idemo redom. U Sjevernoj Americi ogromna anticiklona pokrila je dvije trećine kontinenta, pa su zato padali temperaturni rekordi. Denver je imao 40,6°C što je bila najviša temperatura koja je u tom gradu izmjerena, piše Telegraf.

Vašington planina koja važi za najvjetrovitije mjesto na svijetu, zabilježila je svoj najtopliji dnevni minimum otkako se mjeri vrijeme, izmjereno je 15,6°C. Ista stvar dogodila se i gradiću Burlington u Vermontu, samo što je tamo rekordni dnevni minimum iznosio 26,7°C. Montreal je tog dana čak oborio svoju najvišu zabilježenu temperaturu na nekoj meteorološkoj stanici u 147 godina mjerenja, 36,6°C.

Pakao je, osim što tamo ni ljudi ni priroda nisu navikli na takve stvari, bio utoliko gori što je bila i visoka vlažnost vazduha. Otava je dan ranije zato iskusila najekstremniju kombinaciju temperature i vlažnosti vazduha u svojoj historiji. U Evropi Glasgov je oborio svoj rekord sa 33,2°C. Dobro nije prošao ni gradić Šanon u Irskoj kog je pogodila vrućina od 32°C.

U Sjevernoj Irskoj Belfast je doživio 29,5°C, a dan poslije Kastlederg je istrpio 30,1°C, nešto zbog čega su Irci putovali do Mediterana kako bi iskusili. Kontinent se kuhao i na svom sasvim suprotnom dijelu, na Kavkazu. Glavni grad Armenije, Erevan, zabilježio je 42°C, najvišu temperaturu za cijeli taj mjesec, a dva danas poslije i preko granice, u Gruziji, glavni grad Tbilisi je svoj temperaturni rekord svih vremena oborio sa 40,5°C.

Otava Foto: Pixabay

Uopšte, tih dana je cijeli jug Rusije između Ukrajine i Kazahstana trpio toplotni udar i mjerio neke od najviših ili najviše temperature od kad postoji meteorološkog praćenja vremenskih prilika. Na Bliskom istoku temperatura u Omanu eksplodirala je preko 50°C i zadržala se tokom nekoliko dana i noći neprekidno iznad 40°C do razmera svetskog rekorda isključivo zato što se more u Persijskom zalivu zagrijalo do 32°C, a mjestimično i više od toga, tako da se kopno uz more tokom noći nije uspjevalo ohladiti.

Ranije, u aprilu, Pakistan se našao na udaru jezivih vrućina. Iako je bila riječ tek o sredini proljeća, na nekoliko mjesta u toj zemlji mjerilo se 50°C ili i više, a najviše je izmjereno 50,2°C što je sada rekordna temperatura ikada izmjerena u toj zemlji za april. A rekordi iz prošle godine širom svijeta? Dalas u svojoj historiji nikada nije izmjerio u novembru 32°C. Prošle godine, međutim, to se dogodilo čak tri puta tokom četiri dana.

Južna Kalifornija, koliko god imala klimu “bez zime” čak i u oktobru, nikada ranije nije imala pojavu da zabilježi čak 42°C u tom mjesecu. Na sjeveru Kalifornije klima je već umjerenija, ali je uprkos tome San Francisko 1. septembra 2017. zabilježio 41°C, što znači da je već na pragu jeseni izmjeren temperaturni rekord svih vremena za taj grad.

U Aziji su prošle godine pod toplotnim rekordima stradali u maju pakistanski grad Turbat sa svjetskom rekordnom majskom temperaturom od 53,5°C, naravno, izmjerenih u hladu i na visini od 2 metra iznad tla. U junu u Ahvazu u Iranu izmjereno je 53,7°C, opet nacionalni meteorološki rekord za koji ni čovjek ni priroda naprosto ne mogu biti pripremljeni.

Dolina smrti u SAD-u imala je prošle godine najgori julu u historiji; nije bilo jedne jedine noći koja bi bila hladnija od 31°C, a noćne temperature najčešće su se kretale oko 36°C, dok su dnevni maksimumi u nekoliko navrata išli preko 50°C, s rekordom od 52,8°C. Tog mjeseca Španija je oborila svoj najpakleniji rekord na aerodromu kod Kordobe od 46,9°C, a najvišu temperaturu u historiji meteorologije izmerili su i u Šangaju; 40,9°C.

Zbog velikih temperaturnih razlika na pordučju Balkana se očekuje pakleni period.

Nevrijeme u Srebreniku, Foto: Faktor.ba

Već u aprilu temperatura je bila iznad historijskih prosjeka.

Svi smo se ponadali da je jleto već stiglo, ipak, prevarili smo se.

Već nekoliko dana u Srbiji konstantno pada velika količina kiše, a u pojedinim gradovima je došlo i do poplava i vremenskih nepogoda koje su uništile poljoprivredu i nanijele veliku materijalnu štetu. Slična situacija je u susjednoj Hrvatskoj. U Bosni i Hercegovini konstante padavine i bujice. Led i obilna kiša harala je Slovenijom.

Mnoga domaćinstva su uništena, a u nekoliko navrata je bila neophodna i evakuacija. Evidentno je da se nešto sa vremenom dešava, kao da nemamo četiri godišnja doba nego samo dva – ljeto i zimu.

Interesantno za vas

Izdvajamo

Izdvajamo

Mijatović: Neću biti kandidat za predsjednika SDP-a, nismo ni blizu spremni da predsjednik bude Srbin iz RS

Federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta i potpredsjednik SDP-a BiH Vojin Mijatović oglasio se na društvenim mrežama te poručio...

Još vijesti za vas