Maslina je izuzetno dragocjena biljka, a nusproizvodi koji nastaju tokom njene prerade mogu se pretvoriti u korisne i ekološki prihvatljive proizvode.
Porečki Institut za poljoprivredu i turizam pokrenuo je inicijativu sa ciljem edukacije maslinara o tome kako potpuno iskoristiti svaki dio masline. Ovaj program, koji se sprovodi u Španiji, Italiji, Grčkoj, Portugalu i Hrvatskoj, ima za cilj da podigne svijest o vrijednosti komine i košpice i njihovoj primjeni u svakodnevnom životu.
Jedan od ključnih dijelova masline, košpica, čini desetinu ploda. Umjesto da se baca, ona se u nekim uljarama, poput one Sandija Chiavalona iz Vodnjana, koristi za proizvodnju peleta za grijanje. Peleti napravljeni od maslinove košpice pokazuju se kao izuzetno energetski efikasni – čak 30% više od običnih drvenih peleta, posebno u područjima gdje se maslina najviše prerađuje, objasnio je za HRT.
Na primjer, porodica Đurić se skoro 15 godina grije na košpice masline. Njima zagrijavaju kuću, ali i veliki pogon uljare. Kupili su posebnu peć, a ta se početna investicija brzo isplatila, objasnili su svojevremeno za HRT.
“Peć košta između tri i četiri tisuće eura. Sve zavisi od proizvođača i što želite od peći. Ne mogu točno reći koliki su troškovi, ali uštede su velike jer je energent jeftiniji”, rekao je Andrej Đurić iz Galižane, naselja u sastavu Grada Vodnjana.
Za grijanje 100 kvadratnih metara potrebno je oko dvije tone košpica. Energetska vrijednost im je visoka.
“Sve više domaćinstava koristi košpice za grijanje i one se sve više upotrebljavaju, ali po meni još uvijek nedovoljno. Trebalo bi ugraditi mašine za odvajanje koštica u svaku uljaru jer je njihova energetska vrijednost oko 30% veća od kalorijske vrijednosti peleta, a cijena je duplo jeftinija”, rekao je Sandi Chiavalon iz Vodnjana.
Tona košpica se prodaje za 270 do 300 eura.
“Prije par godina nije bilo nikakve potražnje, ali otkako je ceijna plina skočila, ljudi su se počeli prebacivati na alternativne izvore energije i ide, funkcionira”, rekao je Đurić.
Košpice masline se posebnim mašinama odvajaju od komine. Tako se dobija vrijedan energent i smanjuje biomasa koju uljari moraju zbrinuti.
“Deset procenata ukupne mase u preradi čini košpica. Znači, ako jedna uljara preradi milion kilograma maslina, otprilike sto tisuća kilograma je košpica, što je pet do šest šlepera peleta za poređenje”, poručio je Chiavalon.
Od masline se sve može iskoristiti. Koštica za grijanje, a na primjer, u Italiji se od komine u toplanama proizvodi električna energija.
Osim toga, komina, koja ostaje nakon prerade masline, može se pretvoriti u visoko vrijedno đubrivo. Kada se pomiješa sa organskim materijalima poput slame ili algi i kompostira između šest i osam mjeseci, stvara se kvalitetan kompost bogat esencijalnim hranljivim materijama, posebno kalijumom, prenosi Dnevno.hr.