Uz domaće, valja istaknuti uvijek vjerne njemačke goste, zatim goste iz Slovenije, Austrije, Velike Britanije, Bosne i Hercegovine, Italije i Poljske…
Dva miliona i dvjesto hiljada dolazaka i nešto više od sedam miliona noćenja – to je bilanca nepunih prvih pet mjeseci 2022. godine u Hrvatskoj, riječi su direktorice Sektora za poslove komunikacije Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Kristine Mamić, u razgovoru za Radio Slobodna Europa (RSE).
Pri tome “prava” turistička sezona nije ni započela.
“Ako ćemo to uspoređivati sa istim razdobljem lani, onda smo doista u plusu 178 posto u dolascima i oko 160 posto u noćenjima. Ako ćemo to komparirati sa rekordnom 2019. godinom, s kojom se i treba uspoređivati, onda smo na 84 posto rezultata u noćenjima”, kaže Kristina Mamić.
Ona vjeruje da će do kraja godine doseći planiranih 90 posto noćenja ostvarenih u rekordnoj 2019. godini, posljednjoj prije pandemije koja je zadala težak udarac globalnom turizmu.
“Uz domaće goste valja istaknuti nama uvijek vjerne njemačke goste, zatim goste iz Slovenije, Austrije, Velike Britanije, Bosne i Hercegovine, Italije i Poljske, da ne nabrajam dalje”, dodala je sugovornica RSE.
LUKSUZ DOBRO IDE
Vlasnik splitskog hotela Vestibul Palace i predsjednik Grupacije jedinstvenih luksuznih hotela u Hrvatskoj gospodarskoj komori Nenad Nizić za RSE kaže da će rezultati pedesetak takvih hotela u Hrvatskoj biti sigurno na razini famozne 2019. godine, a u nekim regijama i još bolji.
“Istra i Kvarner u predsezoni prednjače. U strukturi gostiju su domaći gosti bili jako dobro zastupljeni, a to je nama inače i falilo u pred- i posezoni. Kako su aviolinije krenule u velikom broju, dobre rezultate već sada bilježi i Dubrovnik. Kada govorimo o dijelu Dalmacije i juga Hrvatske, većina gostiju su Amerikanci, više od 60 posto ukupnog broja. I oni se vraćaju, a to su gosti koji žele jedinstvena iskustva koja upravo mi možemo pružiti”, dodaje Nizić.
Taj tip manjih ekskluzivnih hotela čini 3,5 posto ukupnog broja hotelskih kreveta u Hrvatskoj, ali zbog ekskluzivnosti usluge i činjenice da rade kroz cijelu godinu udio u financijskim efektima je višestruko već, kaže Nižić.
RADNIKA I DALJE NEDOSTAJE
Međutim, i pred ovogodišnju sezonu iz vodeće hrvatske privredne grane čuju se slični prigovori kao i godinu ranije – da nije riješen problem nedostatka radne snage.
Hrvatska udruga poslodavaca i krovna Hrvatska udruga turizma (HUT) još su prošle jeseni na adrese četiri ministarstva – Ministarstva financija, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva turizma i sporta te Ministarstva rada i mirovinskog sustava – poslali 12 prijedloga kako riješiti taj problem, ali, kako za RSE kaže predsjednik HUT-a Veljko Ostojić, ostali su bez odgovora.
“Nažalost, učinilo se jako, jako malo i mogu reći da se praktički nalazimo u gotovo istoj situaciji u kakvoj smo bili pred godinu dana”, požalio se Ostojić.
Naglasak njihovih prijedloga bio je na maksimalnom iskorištenju domaćeg tržišta rada, i to studenata i već zaposlenih.
“Da smo na vrijeme donijeli adekvatne mjere, mogli smo u turističkom sektoru zaposliti između 7.000 i 10.000 studenata, po uzoru na Zapadnu Europu gdje se značajan dio ‘hospitalityja’ oslanja na rad studenata. Međutim, po Zakonu o porezu na dohodak maksimalni iznos prihoda do kojeg roditelji ne gube porezne olakšice za svoje dijete je 15.000 kuna (2.000 eura), a toliko bi student sa sadašnjim satnicama i plaćenim troškovima smještaja i prehrane zaradio za manje od dva mjeseca. Nije prihvaćen naš prijedlog da se ta odredba izmijeni”, kaže Ostojić.
Također, nije prihvaćen njihov prijedlog da se već zaposlenima omogući tzv. drugi dohodak, odnosno da rade u turizmu do 20 sati tjedno, vikendima ili kada su neki posebni eventi.
“Zašto tim ljudima, kao i poslodavcima u turizmu, ne dati šansu da rade ‘na bijelo’, a ne na crno? Jer ljudi rade, ali na crno, a i onda su u problemu i poslodavci i oni”, pita se Ostojić.
ZAŠTO NE BRŽEM UVOZU RADNIKA?
Slično bez velikih pomaka je i kod uvoza radne snage.
“Kod dobivanja radne dozvole, procedura – ovisno od jedne do druge policijske uprave – traje između tri i četiri tjedna pa do pet i šest mjeseci. Radili smo neka istraživanja koja su nam pokazala da gotovo trećina ljudi koji su identificirani kao potencijalni sezonski radnici u turizmu odustane zbog dugotrajnosti i složenosti procedure. Rješenje je među ostalim u informatizaciji sustava, kojim bi se ubrzalo te procese”, poručuje Ostojić.
Prema njegovoj procjeni, ove turističke sezone postoji potreba za 30 do 35.000 sezonskih radnika, i on se e boji da će se i ove godine ponoviti priča od prošle sezone – da su neki objekti zbog nedostatka radne snage cijelu sezonu ostali zatvoreni.
KAKVI SU BILI REZULTATI 2019. GODINE?
U 2019. godini, koja je bila turistički najuspješnija od raspada nekadašnje Jugoslavije, ostvareno je ukupno 20.691.621 turističkih dolazaka (2.424.455 domaćih i 18.267.166 stranih) i 108.643.554 noćenja (13.830.741 domaćih i 94.812.813 stranih).
Prihod od turizma je te godine iznosio nešto više od 10,5 milijardi eura. U 2020. ostvareno je zbog korone 4,8 milijardi eura, a u 2021. godini 9,1 milijardu eura.