Sljedeće dvije godine mogle bi biti rekordno tople na globalnoj razini, rezultati su istraživanja britanskog meteorološkog zavoda. Upozoravaju da su promjene u klimatskom sistemu u toku dok staklenički plinovi povećavaju uticaj prirodnih kretanja, piše BBC.
Istraživanje je pokazalo i da je na Tihom okenanu u toku En Nino koji će zagrijati svijet. Ali, otkriva i da bi ljeta u Evropi neko vrijeme mogla postati hladnija dok se ostatak svijeta grije. Naučnici su potvrdili da se u 2015. zemljina prosječna temperatura kreće oko rekordnih razina (0.68 Celzijevih stepeni iznad prosjeka od 1961. do 1990. godine).
Profesor Stephen Belcher objasnio je da znaju kako prirodni obrasci pridonose globalnim temperaturama bilo koje godine, ali vrlo visoke temperature ove godine ukazuju na nastavak uticaja stakleničkih plinova.
– S potencijalom da bi iduća godina mogla biti slično topla, jasno je da će se naša klima i dalje mijenjati, rekao je.
Naučnici kažu da kombinacija povećanja učinka CO2 u kombinaciji s dugoročnim oceanskim trendovima čini da klimatski sistem izgleda vrlo zanimljivo. Moguće je da su u toku velike promjene.
Profesor Adam Scaife rekao je da se radi o važnoj prekretnici u Zemljinoj klimi s mnogo velikih promjena koje se događaju odjednom.
Među trendovima koji utiču na vremenske obrasce je već spomenuti El Nino, a tu je i promjena u temperaturnom obrascu na Sjevernom Pacifiku. Hladna faza pridonijela je pauzi u rastu prosječnih površinskih atmosferskih temperatura u proteklom desteljeću. Sada ulazi u toplu fazu koja će svijet učiniti toplijim.
Ali, još jedan faktor je u igri. Ova dva događaja djelomično će neutraliziratitemperaturni uzorak Sjevernog Atlantika koji prelazi u hladnu fazu.
Naučnici kažu da su nedavno naučili više o tome kako ublažiti velike okeanske obrasce ili ubrzati zatopljenje inducirano s ljudske strane. No, profesor Sutton kaže da ne razumije takmičenje između tih čimbenika. Na tome se, kaže, radi.
Dakle, naučnici mogu reći da će promjene u Atlantiku značiti da bi Evropa mogla dobiti malo hladnija i suša ljeta, ali samo ako atlantski signal ne nadjača signal s Pacifika, a oni ne mogu biti sigurni koji utjecaj će prevladati.
Hlađenje Atlantika može dovesti do oporavka leda u susjednim arktičkim područjima.
U britanskom zavodu veoma su oprezni nakon što su kritizirani zbog onoga što se opisivalo kao previše samouvjerene desetljetne progozne u prošlosti, kada su se puno manje razumjeli prirodni trendovi okeana.