S temperaturama 20-ak stepeni višim od uobičajenih, arktički je led ovih dana dosegnuo svoj historijski minimum. Znači li to da će nam ova i naredne zime biti nalik na proljeće? Nova studija, objavljena u časopisu Nature Climate Change kaže da neće. Naprotiv, čini se da nam stiže niz polarnih zima!
Klimatolozi već godinama upozoravaju da to što se pod utjecajem globalnog zatopljenja Arktik ubrzano topi ne podrazumijeva da će nam zime nužno biti sve toplije. Prisjetimo se samo činjenice da polarni vrtlozi redovno svake zime sjeveru SAD-a donose velike snježne oluje koje stanovništvu uzrokuju velike probleme. Također se sve češće događa da hladan zrak prodire daleko na jug, sve do sjeverne Afrike ili do Kalifornije. Poricatelji ljudskog utjecaja na klimatske promjene ovakve prodore rado koriste kao argument protiv ideje da se svijet globalno zagrijava.
Tako je primjerice Donald Trump na Twitteru 2013. objavio jednu od svojih slavnih antiznanstvenih provala: “Ledena oluja od Teksasa do Tennesseeja – Nalazim se u Los Angelesu koji se smrzava. Globalno zagrijavanje je totalna prevara i to vrlo skupa!”
Polarni vrtlog iz SAD-a klizi prema Europi
O tome na koji način klimatske promjene omogućavaju sve dublje i sve duže prodore ledenog zraka u južne krajeve već smo pisali. Stoga ćemo to ovdje samo kratko ponoviti. Budući da se Sjeverni pol zagrijava brže od ostalih dijelova svijeta, razlika u tlaku i u temperaturama između njega i ekvatorijalnih krajeva se smanjuje. Zbog smanjivanja te razlike, slabi visinska mlazna struja koja u atmosferi predstavlja branu između južnih masa toplog tropskog zraka i sjevernih ledenog, polarnog. Mlazna struja stoga više krivuda kao što rijeka više meandrira u nizini nego na strmim padinama. Ovo meandriranje omogućuje duže i dublje prodore hladnog zraka na jug, odnosno toplog na sjever.
Zanimljivo je da je Europa posljednjih desetljeća uglavnom bila pošteđena izrazito velikih prodora polarnih vrtloga kakvi su zimi često harali sjeverom SAD-a. Međutim, nova studija ukazuje da bi se to uskoro moglo promijeniti. Naime, tridesetogodišnji satelitski podaci pokazuju da se zimski polarni vrtlog sve više seli na istok – sa sjeverozapada SAD-a prema sjeveroistoku SAD-a i dalje prema Euroaziji.
U čemu je stvar? U biti postoje dva polarna vrtloga. Jedan u stratosferi na visini od oko 19.800 metara i drugi u troposferi na visini između 5.500 i 9.000 metara. Kada meteorolozi govore o polarnom vrtlogu, obično misle na onaj niži, u troposferi.
Satelitski podaci korišteni u novoj studiji pokazuju da viši stratosferski polarni vrtlog posljednja tri desetljeća slabi i putuje prema istoku. Njegovo slabljenje zimogrožljivima se može činiti kao neka dobra vijest. No u biti to znači, kao što smo već objasnili, da vrtlog može jače meandrirati te se čak odcijepiti od polarnih krajeva i spustiti duboko prema jugu.
Autori ističu da za sada još ne mogu odgovoriti na pitanje je li i to kretanje polarnog vrtloga prema istoku na neki način povezano s klimatskim promjenama ili s nekim drugim mehanizmima u atmosferi.
Prema meteorološkim modelima čini se da se ove godine povećala vjerojatnost da bi prodor hladnog zraka mogao doći i do južnih dijelova Europe, što znači da bismo mogli imati zimu kakvu dugo nismo imali.