Nakon što Hrvatska postane 28. članica EU, proizvođači iz BiH u ovu zemlju moći će da izvezu samo med i ribu, za čiji izvoz je već ranije EU dala zeleno svjetlo.
Nakon omogućenog izvoza meda na tržište EU, potrebno je da BiH opremi laboratorije prema evropskim standardima kako testove za domaći med ne bi morali raditi i plaćati u susjednim zemljama.
Na taj način bi znatno bili pojeftinjeni troškovi izvoza meda u susjedne zemlje, čime bi BiH mogla popraviti i svoj nepovoljni trgovinski bilans sa susjednim zemljama.
S obzirom na to da je poljoprivredna proizvodnja jedna od glavnih grana privrede, ovdje leži veliki potencijal za BiH. Posebno treba imati na umu činjenicu da je, na primjer, RS sa Hrvatskom u poljoprivrednoj proizvodnji već nekoliko godina uspjela ostvariti trgovinski suficit. S obzirom na teoretske kapacitete u proizvodnji meda koje BiH može da dostigne, ovaj bilans bi mogao pozitivno uticati na jačanje poljoprivrede u BiH.
Na nedavno organizovanom okruglom stolu, sa ciljem da potencijalni izvoznici meda budu informisani o nadležnostima institucija i procedurama za ino-plasman, istaknuto je da će morati biti uvedeni odgovarajući standardi za bezbjednost hrane te da će se svi morati registrovati kao izvoznici kako bi njihovi proizvodi mogli završiti na tržištu EU. Na taj način će cijela procedura u vezi s izvozom meda biti umnogome olakšana.
Podsjećanja radi, Brisel je krajem marta zvanično odobrio program praćenja rezidua za med BiH, čime je taj pčelinji produkt postao tek drugi bh. proizvod životinjskog porijekla, nakon ribe, kojem je omogućen izvoz na veliko tržište.
Zdravko Marinković, direktor Sektora privrede pri Spoljnotrgovinskoj komori BiH, nedavno je rekao da je BiH napravila značajan iskorak u ovoj grani prehrambene industrije, ukazujući na protekli negativan spoljnotrgovinski bilans.
“Istakao bih da ni u ovoj privrednoj grani nije sjajno, jer smo prošle godine izvezli vrlo male količine meda u vrijednosti koja se mjeri tek u hiljadama maraka, a uvezli smo med u vrijednosti od oko dva miliona KM”, rekao je Marinković, ocjenjujući da BiH mora iskoristiti šansu koja se otvorila, pogotovo što ima pogodno tlo za proizvodnju meda visokog kvaliteta.
Poređenja radi, u Srbiji godišnje bude proizvedeno oko 6.000 tona meda, od čega većina ode na izvoz. Prošle godine iz Srbije je izvezeno meda u vrijednosti od deset miliona evra.
Za razliku od zemalja iz regiona, u BiH je tokom prošle godine proizvedeno najmanje meda po jednom pčelinjem društvu, odnosno košnici, jer taj prinos je bio tek od sedam do 12 kilograma, dok se u zemljama regiona to kretalo od 20 do 30 kilograma po košnici.
Radivoje Maksimović, predsjednik Saveza udruženja pčelara RS, kazao je da je na pčelarima i institucijama da što prije suzbiju prodaju meda sumnjivog porijekla, ističući potrebnu veće podrške vlada kako bi bili pojačani pčelarski kapaciteti i proizvedeni tržišni viškovi.
“Pčelarima će biti potrebna podrška vlasti u subvencioniranju troškova nabavke opreme i lijekova prema standardima EU”, naglasio je Maksimović.
Nijaz Kadirić, direktor Pčelarske zadruge APIMED iz Sanskog Mosta, rekao je da dozvola za izvoz u EU daje mogućnost da napreduju i otvara priliku BiH da smanji velikih broj nezaposlenih.
Iako je na neki način BiH dobila zeleno svjetlo kada je u pitanju izvoz meda u EU, prije samog izvoza, odnosno do 1. jula, potrebno je uraditi mnogo posla.
Prije svega, entitetska ministarstva moraju izvršiti registraciju objekata koji se bave proizvodnjom i preradom meda.
U Kancelariji za veterinarstvo BiH naglašavaju da nakon što entiteti registruju objekte, oni koji budu zainteresovani za izvoz meda u EU treba da iskažu svoju namjeru Kancelariji nakon čega će njihove objekte provjeriti inspekcija.
“Poslije toga, Ured za veterinarstvo će formirati komisiju koja će obići objekte zainteresiranih subjekata i utvrditi da li oni ispunjavaju neophodne uslove za izvoz. Ukoliko komisija utvrdi da objekti ispunjavaju potrebne uslove, oni će biti uvršteni u Registar objekata za izvoz u EU. Na osnovu toga će nadležni inspektor moći izdati sertifikat neophodan za izvoz u EU”, rekao je nedavno Ljubomir Kalaba, direktor Kancelarije za veterinarstvo BiH.
Inače, pčelarstvo u BiH je u usponu, broj pčelara je svakim danom sve veći, ali to je za ozbiljniju proizvodnju i izvoz još nedovoljno s ozbirom na to da sa trenutnim kapacitetima sa kojima raspolažmo ne možemo podmiriti ni domaće proizvode.
Veliki problem kod pčelara u BiH je da se zadovolje malim brojem košnica i proizvodnjom koju mogu prodati na svom pragu i veoma malo pčelara razmišlja tržišno, odnosno u smjeru da proizvode veće količine meda i udružujući se sa drugim proizvođačima svoje proizvode plasiraju dalje.
Pored nedovoljnog broja košnica, veliki problem domaćih pčelara je i nestručnost s obzirom na to da preko zime ugine ogroman broj jedinki pčela. Takođe, problem su i stacionirani pčelinjaci, slabi podsticaji od države i nelegalni proizvođači, odnosno oni koji proizvode “falš” med.
Goran Mirjanić, viši asistent na Poljoprivrednom fakultetu u Banjaluci, na predmetu pčelarstvo, kaže da BiH ima budućnost u pčelarstvu te da je to potencijal koji mora iskoristiti.
“Jedan sam od rijetkih koji je uspješno spojio teoriju i praksu. Većina mojih kolega su dobri teoretirači, ali nemaju praktičnih saznanja, ili privatno nemaju ovakav biznis. Ja sam pčelarstvo zaokružio kroz pčelinjak, pčelarsku firmu i konačno kao naučni radnik iz oblasti pčelarstva”, rekao je Mirjanić.
Jedna od poteškoća u proizvodnji meda su nepovoljni vremenski uslovi. Primjera radi, proizvođači meda u većini krajeva RS prošle su se godine suočili sa daleko manjim prinosima nego inače zbog jake zime i mraza, a cijelu situaciju dodatno su pogoršali i suša i visoke temperature tokom ljeta, što je uticalo na medonosno bilje.
Oni navode da takvi vremenski uslovi imaju za posljedicu da će pčelari imati i do 90 odsto manje prinose, jer neki iz jedne košnice izvade svega kilogram meda iako bi trebalo da imaju nekoliko desetina kilograma. Zbog svega toga proizvođači se nalaze u velikim gubicima, jer neće uspjeti “iščupati” čak ni uložena sredstva u ovoj godini.
Kako je kazao Ranko Mačinković, predsjednik Udruženja pčelara “Košnica” iz Srpca, pčelarstvom se bavi gotovo 30 godina, ali smatra da stanje nikad nije bilo lošije nego zadnje tri godine. On je istakao da će pčelari u tom kraju imati i do 90 odsto manje prinosa meda. “Najlošija je bila 2012. godina jer mi se nikad do sada nije desilo da po košnici imam kilogram meda”, rekao je on i dodao da bi uzroci toga mogli biti loša godina u smislu medonosnog bilja, kojeg je sve manje, jer su na to uticali hladna zima i mraz.
Prema njegovim riječima, nekad je bilo godina da se izvrca oko 60 kilograma meda po košnici, ali da ga je svake godine sve manje.
Slavko Savić iz Udruženja pčelara “Matičnjak” iz Mrkonjić Grada rekao je da su prinosi meda bili ispod prosjeka u zadnjih deset godina.
“Bilo je livadske paše nekoliko dana, ali je sad sve stalo i čekamo kišu kao suvo zlato”, rekao je Savić i dodao da pčelari ne mogu biti zadovoljni prinosima. On je naveo da će količina prinosa biti različita od regije do regije, zbog klimatskih uslova i kiše. “Ako se nastavi ovako, bez kiše, ovo što su pčele unijele, sve će pojesti”, rekao je Savić.
I pčelari u Bijeljini i Ugljeviku imaju duplo manje meda nego prošle godine. U Udruženju pčelara “Matica” iz Bijeljine rekli su da su nakon cvjetanja bagrema vadili u prosjeku četiri kilograma po košnici i da je to najmanji prosjek u toku posljednjih nekoliko godina.
“Sve medonosne biljke puštaju nektar na temperaturi od 24 do 25 stepeni, a zbog visoke temperature biljke ne mogu da cvjetaju”, rekli su u ovom udruženju. Sa druge strane, pčelari iz Ugljevika navode da su pojedinim proizođačima košnice prazne i da još nisu vadili med.
Maksimović je istakao da prinosi meda zavise od regije do regije pa je tako stanje bolje u područjima Hercegovine i Romanije, dok je lošije u Krajini i Semberiji. On je istakao da bi neki srednji prinosi trebalo da budu oko 30 kilograma po košnici kako bi se proizvođač “pokrio”. Prema njegovim riječima, problem u RS stvara nekontrolisana sječa medonosnog bilja u Krajini, Potkozarju i Semberiji te požari i sakupljači ljekovitog bilja u Hercegovini.
(Nezavisne novine)