Pored onih očekivanih stvari – radnog takta procesora, količine radne memorije i sličnog što obično rezultira trenutnim poboljšanjem brzine vašeg računara, postoje i drugi elementi, piše Andy Betts za stranicu MakeUseOf. No, u nekim slučajevima su zanemareni elementi na koje ipak treba obratiti pažnju za optimalne rezultate.
Kod procesora nije bitan tek radni takt, piše Betts. U svijetu Intelovih čipova, lako je pogoditi da je Core i7 bolji od Core i5, koji je pak bolji od Core i3 – i to ne samo cijenom. Općenito gledano, da, viši radni takt i dostupnost više procesorskih jezgri će dovesti do boljih performansi, no na jednu stavku potrošači često zaborave – procesorsku priručnu memoriju (cache).
Baš kako radna memorija (RAM) privremeno smješta podatke za aplikacije za brzi pristup bez potrebe zapisa na disk i učitavanja, procesorska priručna memorija, poznata još i kao predmemorija, privremeno sprema podatke kojima procesor treba trajni pristup.
Ta memorija dolazi u nekoliko nivoa (L1, L2, L3 i više), a L1 je primjerice minijaturna količina superbrze memorije – dok svaki drugi nivo biva sve većim i većim – ali i sporijom.
“Kad su posrijedi performanse, sa više procesorske priručne memorije uz niži radni takt procesora mogao bi biti brži nego suprotna kombinacija”, piše Betts.
Druga stavka je brzina tvrdih diskova. Kada je riječ o velikoj količini podataka, rješenje za kupovinu bi trebalo biti disk od 7.200 rpm, no kada je brzina primarna karakteristika valja se okrenuti SSD pogonima. Postoji i svojevrsna kombinacija te dvije vrste pogona – tzv. hibridi. Oni su uobičajeni mehanički diskovi, s dodatkom SSD pločice manjeg kapaciteta, koja služi za brzi pristup podacima koji se češće koriste.
Niti sirova količina radne memorije nije jedina stvar na koju valja obratiti pažnju pri kupovini. Brzinu radne memorije definira latencija i frekvencija pa i tu, baš kao u prethodnim slučajevima valja više obratiti pažnju, nego li na kapacitet. Ako se bira između 16GB RAM-a lošije latencije i 8GB boljih karakteristika, za brzinu je obično bolje posljednje rješenje.
Brzinu diktira i sabirnica na matičnoj ploči. Brzina sabirnice na matičnoj ploči igra integralnu ulogu – tim čvorištem prolaze komunikacije svih drugih komponenti pa se barem djelomično valja voditi starijom uzrečicom da je računar brzo koliko je brza njegova najsporija komponenta.