Krateri koji su uzbunili naučnike pojavljuju se na sjeveru i istoku Rusije. Tajanstveni krateri koji su otkriveni u sjevernom Sibiru i dalje izazivaju veliki interes javnosti, prije svega jer nauka još uvijek nije dala zadovoljavajuće tumačenje uzroka njihova nastanka.
Jasno, u takvim se okolnostima odmah širi mistifikacija pa se traže odgovori koji bi mogli zadovoljiti ljudsku radoznalost, a ujedno biti i dovoljno fantastični ili pripadati teoriji zavjere. Tako se priča da su te rupe nastale kao djelovanje izvanzemaljaca ili da je riječ o udaru nekih novih, nepoznatih projektila koji su ispitivani u blizini. A sve te teorije dodatno potpiruje podatak da su rupe nastale na poluotoku Jamal čije ime na jeziku autohtonih naroda znači “kraj svijeta”.
Prvi su krater, promjera oko 80 metara, početkom jula otkrili čuvari sobova, a zatim su otkrivena još dva: jedan u okrugu Taz, promjera 15 metara, te drugi na poluotoku Tajmir, čiji je promjer nešto veći od četiri metra.
Ruski su naučnici obišli prvi krater i svoja saznanja podijelili s kolegama iz drugih zemalja. Jedna skupina stručnjaka smatra da je prvi krater nastao urušavanjem ledene strukture koja se naziva pingo. No, tome se ozbiljno protivi Vladimir Romanovski, geofizičar sa Sveučilišta Aljaska. On, naime, smatra da sibirski krateri, koliko se može vidjeti sa slika, ne nalikuju na tipično urušeni pingo.
Romanovski, pak, ima svoju teoriju: smatra da je riječ o nekoj vrsti slivne jame. One nastaju nakon što se na nekom mjestu nakupi voda koja ne može oteći pa zatim stvara rupu u zemlji. Voda je, pak, vjerojatno nastala od topljenja leda, i to u nekoj od šupljina. No, dok sve slivne jame usisavaju materijal, ove sibirske se ponašaju sasvim suprotno – one ga, naime, izbacuju.
– Takvo što ne postoji ni u naučnoj literaturi – izjavio je za zapadne medije Romanovski, a prenio portal The Huffington Post. Izbacivanje materijala je izazvano vjerojatno pritiskom plina metana koji postoji u podzemlju. No, Romanovski ističe da nije riječ o eksploziji jer za nju nema nikakvih tragova. Ta je erupcija, tvrdi znanstvenik, stvorila krater kakav vidimo. Romanovski ističe kako je riječ o pojavi koja je vrlo vjerojatno posljedica globalnog zatopljenja.
No, cijela priča i dalje izaziva brojne dvojbe jer ni ovo stajalište ne objašnjava u potpunosti ovaj fenomen. Metan, naime,mijenja klimu. Ako se i složimo s teorijom koju je iznio Romanovski, i dalje ostaje niz pitanja koja postavljaju drugi, a jedno je ključno: ako krater izbacuje materijal, zašto su mu rubovi tako okrugli i glatki?