Prema istraživanju američke kuće Ernst end Jong (Ernst&Young) Slovenija je najkorumpiranija država na svijetu.
Čak 96 odsto anketiranih slovenačkih preduzetnika smatra da je korupcija u Sloveniji normalna stvar nalaz je telefonske, internetne i lične ankete provedene među 3459 zaposlenih u 36 država među kojima i u Sloveniji, objavili su sinoć elektronski, a danas i pisani mediji u Sloveniji rezultate ankete američke kuće.
Sloveniju na neslavnom vrhu prate Kenija, Hrvatska, Ukrajina, Slovačka, Grčka i Srbija, a najmanje korumpirana država je Švajcarska.
“Takav rezultat je sramota kako za one, koji to rade tako i za društvo u kojem se to čini modus operandi”, smatra izvršna direktorica Društva Menadžer Sonja Šmuc.
Ona smatra, prenosi njenu izjavu list Delo, da su na odgovore slovenačkih menadžera u anketi uticala četiri faktora: nepoželjne prakse u Sloveniji su još uvijek veoma rijetko sankcionisane, a u nekim slučajevima u pravnom okviru imaju čak svoje pokriće prije svega u javnom naručivanju koje podstiče sistemsku korupciju.”
Pored toga je po njenom mišljenju tu je i problem korporativnog upravljanja u kojem je unutrašnji nadzor u preduzećima često loš, jer nadzorni organi ne djeluju dobro.
Šmuc još smatra da da su Slovenci skloni tome da loše stvari vide još crnjim tako da su i ocjene lošije nego što u stvari jesu.
Rezultati istraživanja ne iznenađuju profesora Pedagoškog fakulteta Univerziteta u Kopru Urbana Vehovara, koji pored ostalog kaže da je u Sloveniji “sistemska korupcija postala dio svakodnevnog djelovanja poslovnih i političkih krugova.”
“Došli smo do tačke kada moramo odlučiti kako dalje: da li želimo postati društvo u kojem će vladati mafija ili ćemo taj problem početi rješavati,” smatra on.
Komisija za sprečavanje korupcije još nije dobila izvještaj koji nije željela komentarisati, ali upozorava da će se nosioci vlasti morati sukobiti sa činjenicom da je u Sloveniji “dubok i ozbiljan problem sistemske korupcije koji negativno uitiče i na privrednu sredinu u zemlji.”
Bivši predsjednik protivkorupcijske komisije Drago Kos je manje kritičan i smatra pored ostalog da Slovenija “nije među državama u kojima je normalno da se kod zaključenja ugovora mora platiti provizija odnosno mito.”
“Naši menadžeri su osjetljiviji na neetičke prakse od onih u Keniji i sličnim državama i ono što je u Keniji i drugdje sasvim normalna poslovna praksa kod nas je neprihvatljivo”, kaže on u listu Delo.
Kos smatra da su Slovenci “posebno u zadnje vrijeme pretjerano samokritični prema stanju u oblasti korupcije, “ali i da prije svega privatni sektor malo šta uradi u toj oblasti.”
Transparency International Slovenije – Društvo Integriteta nije iznenađeno rezultatima ankete i kaže da su i njihova istraživanja pokazala da su slovenačka preduzeća izložena korupcijskim rizicima.
(Onasa)