Prvo je pravilo kućne izolacije iz stana/kuće izdvojiti starije osobe i djecu. Nadalje, važno je koristiti papirnate ručnike ili maramice, dezinficirati površine u stanu, često prati rublje.
Ako postoji sumnja da ste zaraženi koronavirusom i morate biti u izolaciji kod kuće, postoje pravila koja će pomoći da ne zarazite ostale ukućane. Podijelite ovu vijest s prijateljima kako bi što više ljudi znalo kako se ponašati i kako bi pomogli svojim najbližim.
Ako je osoba bila u bliskom kontatku s oboljelim, trebala bi biti sama u izolaciji. Ako takva osoba živi s ukućanima, onda bi takvu osobu trebalo staviti u karantinu. Ako neko nema bliski kontakt s oboljelim, nego samo potencijalni kontakt zato što je boravio na području gdje ima oboljelih, takvoj osobi dovoljna je izolacija u kući, čak i u prisustvu ukućana.
”Važno je da ta osoba ne ide na radno mjesto, školu, kina gdje bi ta mala šansa da se zarazila mogla prouzrokovati više oboljelih. Ako ta mala šansa ipak nastane u kući s njegovim ukućanima, to neće biti toliko strašno jer je njih vrlo lako moguće identificirati”, rekao je Bernard Kaić, voditelj Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Hrvatske za Dnevnik.hr.
”Mi ovdje govorimo o zdravim osobama koje su boravile u Kini, Koreji ili Sjevernoj Italiji, za koje je vjerojatnost da su se zarazile ipak jako mala. Ako nije moguće smanjiti kontakt s ukućanima, to je rizik koji trebamo prihvatiti. Ne možemo svakog tko dođe iz Italije stavljati u karantenu. To će se raditi samo ako je netko bio u bliskom kontaktu s oboljelima”, objasnio je Kaić.
Prvo je pravilo kućne izolacije iz stana/kuće izdvojiti starije osobe i djecu. Nadalje, važno je koristiti papirnate ručnike ili maramice, dezinficirati površine u stanu, često prati rublje. Iznimno je važno često i temeljito prati ruke i ne stavljati ih u nos i usta. Kihati i kašljati treba u papirnate maramice koje odmah treba baciti. Ako postoji mogućnost, trebalo bi spavati u odvojenim krevetima i koristiti odvojene kupaonice.
Simptomi virusa
Ovi virusi izazivaju slabe do umjerene tegobe u gornjim dišnim putevima, tako da liče na običnu prehladu. To znači da počne curiti iz nosa, javlja se bol u grlu, možda i glavobolja i groznica i traje nekoliko dana. Međutim, kod osoba sa slabijim imunitetom, kod starijih ljudi i male djece, postoji mogućnost da ovaj virus zahvati niže dišne organe. Tada se mogu razviti ozbiljnije bolesti, kao što su upala pluća ili bronhitis. Neki koronavirusi mogu biti smrtonosni za ljude, kakav je bio SARS, otkriven prvi put u južnoj Kini.
On izaziva respiratorne tegobe, ali i dijareju, otkazivanje bubrega i probleme s disanjem. Oko deset posto zaraženih nije preživjelo SARS. MERS je, također, koronavirus, a prvi put je otkriven na Bliskom istoku 2012. godine. Tegobe s dišnim organima bile su veoma ozbiljne, pa se kod čak trećine oboljelih završilo smrtnim ishodom.
Liječenje koronavirusa
Za koronavirus ne postoji posebno liječenje. U većini slučajeva simptomi prolaze sami od sebe. Pacijent treba da se odmara, spava i uzima mnogo tečnosti. Međutim, istog trenutka kad simptomi prijeđu granicu obične prehlade, treba se javiti ljekaru.
Podijelite ovu vijest s prijateljima kako bi što više ljudi znalo kako se ponašati i kako bi pomogli svojim najbližim.