Ako bi sličan mehanizam djelovao kod ljudi, doktorii bi mogli pomoći ljudima da prežive zastoj rada srca tako što bi prekinuli hemijske signale iz mozga.
Prema svemu što smo do sada znali o medicini, u zadnjim trenucima prije smrti, ključnu ulogu u šansama za preživljavanje igra srce – ako prestane kucati i krv prestane teći, ostatak tijela uskoro će se ugasiti. No, novo istraživanje sprovedeno na medicinskom fakultetu Univerziteta u Michiganu razotkrilo je iznenađujuću činjenicu koja ukazuje da nismo u pravu.
Proučavajući aktivnost mozga i srca kod laboratorijskih pacova u trenucima prije nego što bi životinje preminule od manjka kiseonika, naučnici su otkrili da bi njihovi mozgovi slali bujicu signala srcu koji bi prouzrokovali trajna i nepovratna oštećenja tog organa, i zapravo uzrokovali smrt životinje.
Kada su naučnici blokirali signale iz mozga, srce bi preživjelo duže.
Ako bi sličan mehanizam djelovao kod ljudi, doktorii bi mogli pomoći ljudima da prežive zastoj rada srca tako što bi prekinuli hemijske signale iz mozga.
“Ljudi se prirodno fokusiraju na srce, misleći da će, ako spase srce, spasiti i mozak”, rekao je neurolog Imo Borjigin.
“No, ako prekinete hemijske signale između mozga i srca, spasićete srce, što ide protiv gotovo sve poznate zdravstvene prakse”, izjavio je Borjigin.
Njegov je tim već 2013. godine ustanovio da signali iz mozga preplave srce u trenucima zastoja, vjerovatno u očajničkom pokušaju spašavanja srca. Borjigin čak vjeruje da je taj rafal signala iz mozga odgovoran za brojna svjedočanstva ljudi koji su bili klinički mrtvi – u situaciji gdje im je srce prestalo raditi, a mozak je i dalje slao signale.
U istraživanju, čiji su rezultati objavljeni prošle nedjelje u naučnom časopisu ‘Proceedings of the National Academy of Sciences, naučnici su inducirali srčani udar kod pacova davajući im smrtonosne injekcije ili trujući ih ugljen dioksidom. Potom su snimali moždanu aktivnost uz pomoć elektroencefalografije (EEG) i srčanu aktivnost uz pomoć ehokardiografije (ECG). Mjerili su i signalne hemikalije prisutne u mozgovima i srcima pacova.
Kada bi srce i mozak postali sinhronizirani, naučnici su primjetili poplavu brojnih neurotransmitera, poput dopamina koji uzrokuje osjećaj udobnosti, i noradrenalina koji uzrokuje osjećaj budnosti. Ta bujica hemikalija mogla bi objasniti zašto ljudi koji imaju priče ‘s one strane kliničke smrti’ često opisuju ta iskustva kao ‘stvarnija od stvarnosti.’
Kod pacova, aktivnost srca i mozga ostali bi sinhronizirana sve dok srce ne bi došlo u stanje ventrikularne fibrilacije, u kojem se srčane komore trzaju umjesto da pumpaju krv.
Kada su naučnici zaustavili tok hemikalija iz mozga do srca, to bi odložilo ventrikularnu fibrilaciju, a životinje bi preživjele tri puta duže nego pacovi kod kojih nisu blokirale signali.
Borjigin ipak ističe kako sve što su otkrili vrijedi zapacove, a tek se treba pokazati jesu li te spoznaje primjenjive na ljudima, piše jutarnji.hr.