Usain Bolt polako ali sigurno napušta svijet atletike, u čijoj će istoriji biti zabilježen kao najbolji sprinter svih vremena. Samo, bi li Bolt, u svom najboljem izdanju mogao da pobijedi legendarnog Jessea Owensa 1936, a da nastupa u tadašnjim uslovima?
Kako nije pametno porediti dvije ere atletike pukim mjerenjem ostvarenih rezultata, naučnici su pokušali da uporede nešto drugo: kako bi se današnji sprinteri snašli, a da pritom nose opremu kakva se nosila u prošlosti, i da je pritom staza ne sintetička, već od nabijene zemlje, kakva se u prvoj polovini 20. vijeka i koristila.
Stručnjaci nisu poredili direktno Owensa i Bolta, ali jesu poredili slavnog Amerikanca koji je 1936. trijumfovao u Hitlerovoj nacističkoj Njemačkoj, i mladog Kanađanina koji je 2016. oduševio na Olimpijskim igrama u Riju, a ovogodišnje Svjetsko prvenstvo propustio zbog povrede prepona.
Podsjećamo, Andre De Grasse je kao 21-godišnjak osvojio prošle godine olimpijsko srebro na 200 metara, uz rezultat 20,02, a bio je bronzani na 100 metara, sa 9,91 sekundom (iza Bolta koji je osvojio zlato sa 9,81, i Justina Gatlina koji je drugi stigao do cilja, sa rezultatom 9,89).
Naučnici su, odmah poslije Igara u Riju, zamolili De Grasa da na stazi napravljenoj od nabijene zemlje istrči sto metara, a da pritom nosi kopačke sa metalnim, oštrim kramponima, kakve su i bile “Gebrüder Dassler Schuhfabrik sportske cipele” koje je Jesse Owens koristio u Berlinu 1936.
I, kada je Andre De Grasse, u sjajnoj olimpijskoj formi, istrčao sto metara – štoperica je pokazala da je njegov rezultat “nepunih 11 sekundi”. Tačnije, 10,9.
A Owens? Owens je te 1936. osvojio olimpijsko zlato pred Hitlerom rezultatom 10,3.
“Ne pamtim da sam bio ovako umoran. Owens, i svi ti takmičari, morali su da budu mnogo snažni da bi trčali (u ovakvoj opremi, na ovakvoj stazi)”, rekao je De Grasse poslije eksperimenta.
A, kakav bi bio Bolt?
Da bismo to “otkrili”, potrebno je korišćenje matematičkih proporcija.
De Grasse, koji je osvojio olimpijsku bronzu na 100 metara (podsetimo, rezulatom 9,91), ostvario je u “starim uslovima” vreme (10,9) koje je za 10,98 posto slabije.
Usain Bolt, koji je svjetski rekord postavio upravo u Berlinu, 2008, tada je stotinu metara pretrčao za nevjerovatnih 9,58.
Ako bi on, poput Kanađanina, u staroj opremi, na staroj stazi, imao za 10,98 posto slabiji rezultat od svog najboljeg, to bi trebalo da znači da bi sto metara, u uslovima koji su vladali u Berlinu 1936, istrčao u starim sprintericama za 10,63 sekunde. Owens je, podsjetimo, tada osvojio zlato sa 10,3.
Po toj računici, Bolt ne bi ni osvojio medalju na nadmetanju u nacističkoj Njemačkoj, jer su bolji rezultati od pomenutog “naučnog” 10,63 bili ne samo Owensov, već i onaj “srebrnog” Ameriknaca Ralpha Metcalfea (10,4) i “bronznanog” Holanđanina Tinusa Osendarpa (10,5).
Ali, to je samo teorija, igra brojeva na osnovu jednog eksperimenta. Bolt će, bez obzira na sve, biti i ostati najbolji sprinter svih vremena.