Prošli su vikend Svjetski fond za zaštitu prirode (WWF) i Centar mladih Livno organizirali u Sarajevu izložbu fotografija “Voda polju život znači“ koja je bila posvećena fenomenu plavnih krških polja, njihovoj velikoj biološkoj vrijednosti te pritiscima sa kojim se suočavaju, posebno u promjenama hidrološkog režima.
Fokus izložbe je na Livanjskom polju, najvećem krškom polju u Dinarskom luku i vlažnom staništu od međunarodne važnosti zaštićene Ramsarskom konvencijom. Ono je dom desetina zaštićenih vrsta, a igra i vrlo važnu ulogu u životu lokalnog stanovništva sa resursima i uslugama koje im pruža.
-Krška polja u BiH se suočavaju sa brojnim pritiscima, posebno izmjenama hidrološkog režima, i izložba želi usmjeriti pažnju javnosti BiH na potrebu holističkog pristupa u planiranju i izgradnji u ovom izrazito osjetljivom području – rekao je Mato Gotovac, lokalni koordinator WWF-ovog Mediteranskog programa.
U razgovoru za Agenciju Fena Gotovac je, govoreći o rasprostranjenosti kraških područja u BiH, kazao da je prema novim analizama u okviru projekta “Identifikacija i promocija kraških polja u Bosni i Hercegovini kao močvara od državnog i međunarodnog značaja“ sačinjen popis od 57 kraških polja u BiH koja zauzimaju površinu od oko 1500 km2.
U ovoj analizi autori iznose zaključke da većina polja plavi, a samo manji broj njih su cijele godine suha. Generalno, procjenjuje se da 38 polja mogu biti redovno plavljena na ukupnoj površini od 675 km2, a od 19 polja koja se smatraju suhim, za 9-10 se očekuje da mogu biti djelomično plavljena. Smatra se da je maksimalni potencijal površine poplava u kraškim poljima BiH 802 km2.
Gotovac ističe da je nacionalnim zakonodavstvom zaštićeno samo jedno polje, Park prirode Hutovo Blato, dok su Ramsarskom konvencijom zaštićeni Livanjsko polje i Hutovo Blato.
– Odnos institucija prema Hutovom Blatu je zasigurno poznat, a može se tek misliti kakav je onda prema drugim poljima koja još nisu stavljena pod zaštitu – naglašava Gotovac.
Upozorava da su najveća prijetnja krškim poljima ljudski faktor uslijed promjena prirodnog hidrološkog režima, npr projekt Gornji horizonti.
-No, dešava se da i zbog nedovoljnog iskorištavanja livada i pašnjaka polja, (košnje, pašarenja) dolazi do sukcesije, pa polja zarastaju u šikare i šume, kao što je slučaj s dijelom Livanjskog polja. Lokalno stanovništvo to pokušava spriječiti sezonskim paljenjem livada što sigurno nije dobro rješenje jer redovitim paljenjem uništavaju i slojeve tla što postupno dovodi do dezertifikacije pojedinih područja. Uz to, požari izrazito negativno djeluju na ekosustave polja, doprinose povećanju stakleničkih plinova, a u nemalom broju slučajeva požari se nekontrolirano prošire na šume okolnih planina i nanose ogromnu štetu – navodi koordinator WWF-a.
WWF je jedna od najvećih i najuglednijih svjetskih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode, s gotovo pet miliona pristaša i globalnom mrežom aktivnom u više od stotinu zemalja.
Misija WWF-a je da zaustavi propadanje zemljina prirodnog okoliša te da izgradi budućnost u kojoj ljudi žive u skladu s prirodom, čuvajući svjetsku biološku raznolikost te osiguravajući da je upotreba obnovljivih prirodnih resursa održiva, promovirajući smanjenje zagađenja i rasipne potrošnje.
(Fena)