Zbog nemogućnosti da primanjima sustignu troškove, građani Republike Srpske sve više posežu za kreditima. I nije iznenađujuće što su iz godine u godinu sve zaduženiji, pa trenutno klecaju pod dugom koji je premašio 4 milijarde konvertibilnih maraka. Kada je riječ o prosječnoj zaduženosti svakog građanina, ona je u samo godinu i pol dana porasla za 450 KM.
Naime, kreditna zaduženost po stanovniku krajem 2022. godine iznosila je 3.081 KM, na kraju prošle godine 3.340 KM, a sredinom ove godine 3.531 KM. Prema podacima Srpskainfo, najveći iznos zaduženosti odnosi se na kredite za opću potrošnju, među kojima dominiraju nenamjenski gotovinski krediti. Na financiranje opće potrošnje građana RS-a otišla je čak trećina ukupnog zaduženja gospodarstva i stanovništva.
Službena statistika pokazuje da su ukupni krediti stanovništva sredinom ove godine iznosili 4,2 milijarde KM, što je za 208,4 miliona KM više u odnosu na kraj prošle godine. Čak 2,9 milijardi KM odnosi se na kredite za opću potrošnju koji su u ovom razdoblju porasli za 148,8 miliona KM. S druge strane, nenamjenski gotovinski krediti čine 91,9 posto ukupnih kredita za opću potrošnju stanovništva i veći su za 145,2 miliona KM, pokazuju podaci Agencije za bankarstvo Republike Srpske.
Mnogi građani nemaju izbora nego se zadužuju čim im iskoči neki veći izdatak.
“Jesen je najgora. U gotovo isto vrijeme trebamo opremiti djecu u školu, nabaviti ogrjev, napraviti nešto zimnice. To definitivno ne možemo financirati plaćama, a s obzirom na to kolike su one, zaista nismo u prilici nešto uštedjeti. Budući da nemamo nikakvu pomoć s vanjske strane, nemamo izbora nego se zadužiti – ili kod rođaka ili u banci. Lani je, primjerice, suprug podigao kredit od 4.000 KM, kojim smo financirali spomenute troškove i platili neke zaostale račune. Problem je što je kredit uzeo na dvije godine, a mi ćemo se već sljedeće godine suočiti s identičnim izdacima koji mogu biti samo skuplji”, kazala je za Srpskainfo Mirjana, trgovkinja iz Banje Luke.
Ova situacija često podrazumijeva pravljenje reprograma starog kredita sljedeće godine i tako u krug. Zbog poskupljenja, građani imaju sve manje novca za bilo što drugo osim zadovoljenja osnovnih potreba. U Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini iz godine u godinu sve je skuplje, pa je za kupnju istih roba ili plaćanje istih usluga potrebno sve više novca. To automatski znači da se moraju nečega odreći ili se, kako bi sustigli sve izdatke, jednostavno moraju zadužiti.