Bosna i Hercegovina suočava se s paradoksalnom situacijom: dok broj stanovnika opada, broj glasača raste. Osim brojnih glasova dijaspore, problem predstavlja i neažuriranost biračkih spiskova, posebno kada je riječ o osobama koje su preminule nakon posljednjih izbora.
Često se dešava da glasovi dolaze čak i od onih koji više nisu među živima.
Predstojeći lokalni izbori 6. oktobra obuhvatiće više od 3,4 miliona birača, iako prema popisu iz 2013. godine zemlja broji svega 3,5 miliona stanovnika. Procjene govore da se u posljednjih deset godina oko 600 hiljada ljudi iselilo iz BiH, smanjujući broj stanovnika na oko 2,9 miliona. Uprkos ovim demografskim trendovima, broj birača nastavlja rasti, što dodatno zbunjuje građane.
Centralna izborna komisija (CIK) ne vidi ništa sporno u ovom nesrazmjeru, navodeći da je dijaspora ključni faktor. Kako kažu iz CIK-a, mnogi koji su napustili zemlju zadržali su pravo glasa jer posjeduju dokumenta koja im to omogućavaju.
“Osobe koje su bile na popisu prije 2013. godine i dalje su upisane u birački spisak ako ispunjavaju tri uslova: prebivalište, državljanstvo i validan dokument”, objašnjava član CIK-a Ahmet Šantić.
Vehid Šehić, bivši član CIK-a, upozorava na mogućnost zloupotreba, posebno kada je riječ o glasanju u ime osoba koje nisu više žive ili su van zemlje.
“Problem nastaje kada nesavjesni članovi biračkih odbora falsifikuju potpise na biračkim spiskovima. Dok se ne uvedu nove tehnologije, ovaj problem će postojati,” naglašava Šehić.
Irena Hadžiabdić, predsjednica CIK-a, tvrdi da odgovornost ne leži isključivo na CIK-u, već i na institucijama koje im dostavljaju podatke. Ona napominje da su matični uredi zaduženi za evidenciju umrlih, a ne CIK.
Politička analitičarka Tanja Topić smatra da bi CIK mogao učiniti više u prečišćavanju biračkih spiskova, dok demograf Aleksandar Čavić ističe da broj birača oslikava razmjere iseljavanja i lošu demografsku situaciju.
Unatoč opadanju broja stanovnika, birački spiskovi pokazuju suprotan trend. Za predstojeće lokalne izbore registrovano je 37 hiljada više birača nego na prošlim Opštim izborima, te čak 120 hiljada više nego na prethodnim lokalnim izborima. Razlog ostaje nejasan, ali situacija je i dalje ista.