Usred ste grada, gužva je nesnosna, a vi svakih desetak sekundi morate pritiskati papučicu kvačila, ručni mjenjač gurati u prvu brzinu te potom opet stati. Upravo je u takvim uslovima vožnje upotreba automobila s automatskim mjenjačem najlagodnija.
Osim povećanja komfora donekle se povećava i sigurnost vožnje, obzirom da je pokretanje automobila na uzbrdici olakšano, a pomicanje automobila od tih nekoliko metara unaprijed obavlja se samo blagim otpuštanjem i pritiskanjem papučice kočnice.
Posljednjih desetak godina automatski mjenjači u automobilima su doživjeli pravu renesansu. Osim što im je trajnost veća, jer teoretski, uz pravilno korištenje traju barem trostruko duže od prenosa snage klasičnog ručnog mjenjača, ni cijena više nije bauk. Čak i u slučaju popravka razlika se drastično smanjila, obzirom da su upotrebom zamajca podijeljene mase i cijene zamjene seta kvačila ručnih mjenjača otišle u nebo.
Druga važna stavka je kombinacija performansi i potrošnje. Sve do prije 15-20 godina automobili s automatskim bili su u potpuno podređenom položaju. Ali, danas do više nije tako. Upotrebom automatskih mjenjača s dvostrukim kvačilom performanse su bolje nego u poređenju s ručnim mjenjačem, a istovremeno troše pet do sedam odsto goriva manje. Dokaz tome koliki je napredak ostvaren najvidljiviji je u slučaju supersportkih automobila. Ferrari, Porsche, Lamborghini, BMW M modeli, Mercedes-AMG, Audi u verzijama R, svi polako odustaju od ručnih mjenjača. Potražnja im je odavno pala na manje od 20 odsto, a sve su češće odluke da se pojedini modeli ni ne nude uz ručni mjenjač.
Ali, kako je sve krenulo? Prvi svjetski automobil s automatskim mjenjačem bio je Oldsmobile Custom 8 Cruiser predstavljen 1939. godine, koji je koristio GM Hydra-Matic, s automatskim kvačilom tri hidraulički upravljana kompleta planetarnih prenosnika. Imao je hidrodinamički pretvarač momenta, a prve izvedbe omogućavale su dva stepena prenosa za vožnju u naprijed i jedan za unazad. Prve ideje o automatskim mjenjačima krenule su još početkom 20-ih godina prošlog vijeka, a patenti s tadašnjim idejnim konstrukcijskim rješenjima počeli su se pojavljivati još 1923. godine, a kao pokretačka energija koristila se vodena para.
Standardne oznake PRND uvedene su kako bi se smanjila opasnost da vozači prilikom promjene automobila budu zbunjeni sistemom korištenja.
Jedna od prvih uredbi vezanih za automatske mjenjače u automobilima uvela je vlada SAD-a. Standardizirali su raspored rada ručice automatskog mjenjača, koji je aktuelan i danas. Raspored slova – PRND – propisan je zakonom kako proizvođači automobila ne bi svojevoljno određivali oznake i time zbunjivali vozače. Naravno, Amerikanci su od samih početaka bili predvodnicima trenda upotrebe automobila s automatskim mjenjačem pa je njihov udio na tržištu i dan danas gotovo 99 odsto. Evropljani i Japanci dugo su se opirali, ali i to se stubokom mijenja pa danas trže gotovo polovinu ukupnog tržišta automobila, dok se u sportskim i modelima visoke klase već sad smatraju standardnom.
Kod klasičnog automatskom mjenjača osnovni dio mehanizma je konverter okretnog momenta koji povezuje motor i mjenjač. Glavna prednost takve izvedbe je smanjeno dinamičko, a posebno udarno opterećenje na motor i cijeli mehanizam prenosa snage. Time se osjetno manje opterećuje kvačilo, vratila, homokinetički i kardanski zglobovi. Noviji modeli imaju blokadu kako bi se neutralizovali gubici prilikom vožnje konstantnom brzinom. Sam mjenjač sadrži planetarne zupčanike pojedinih stepema prenosa, koji se puštaju u rad pomoću kvačila kojim upravlja centrifugalni kontroler.
Druga izvedba je automatski mjenjač CVT. On ima kontinuirano promjenjive prenosne omjere pa teoretski radi bez ikakvog trzaja. Prednost automatskog mjenjača CVT u poređenju s klasičnim automatskim mjenjačem je u tome što dodatno smanjuje mehaničke gubitke prenosa snage, a radi na način da tokom ubrzanja drži motor na konstantnoj brzini obrtaja. Zbog toga je učinkovitiji, uz dodatno smanjenje potrošnje goriva, a glavni nedostatak mu je povećana buka zbog rada motora na konstantnoj brzini obrtaja, što smanjuje komfor vožnje.
Princip rada automatskog mjenjača s dvostrukim kvačilom DSG
Takozvani poluautomatski mjenjači zapravo su svojevrsni hibridi koji koriste klasičan mehanizam ručnog mjenjača, ali radom kvačila i promjenom stepena prenosa upravlja elektro-magnetski uređaj. Vremenom su i oni usavršeni pa se sada na tržištu nalaze izvedbe sa dvije osovine i dva kvačila . Parni stepeni prenosa su na jednom, a neparni na drugoj osovini pa je zato izmjena stepena prenosa osjetno brža i uglađenija u poređenju s prvim verzijama.
Nedostatak automobila opremljenih automatskim mjenjačem još uvijek je veća početna cijena, koja u prosjeku iznosi oko 2.000 evra. Iako u teoretskim uvjetima i uz pravilno i redovito održavanje treba trajati koliko i motor do generalnog popravka dijelovi su i dalje papreno skupi pa se u slučaju starijih automobila više isplati kupiti reparirani ili novi automatski mjenjač.