Posljednjih godina u Bosni i Hercegovini evidentan je porast zapošljavanja stranih radnika, a posebno je to naglašeno u građevinarstvu, kažu u Agenciji za rad i zapošljavanje BiH.
Posljedica je to odlijeva domaće radne snage, koja bolje uvjete nalazi na tržištu Evropske unije.
– Prema podacima koje smo dobili, u prvoj polovini ove godine imamo najveći broj izdatih dozvola u prvoj polovini ukupno 2.490, 1.475 koje se računaju u kvotu i 1.005 onih mimo kvota i najviše u oblasti građevinarstva, 999, i to je za tih pola godine više nego li u cijeloj 2022. godini. Ovo dokazuje da je potreba za tim kadrom izražena – objašnjava Boris Pupić, glasnogovornik Agencije za rad i zapošljavanje BiH, u razgovoru za Anadoliju.
Statistiku potvrđuju i u građevinskoj firmi “Memić gradnja” iz Cazina, u kojoj odnedavno rade desetorica Bangladešana.
– Situacija je takva da naša radna snaga ide za boljim uvjetima prema zapadu, a mi kao privrednici moramo tražiti rješenje. I naši su preci nekada, kao i oni, išli trbuhom za kruhom – kaže Suljan Memić, direktor građevinske firme “Memić gradnja”.
– Mi smo nedavno zaposlili deset Bangladešana i jako smo zadovoljni. U Bosni je to sada sve češća praksa. Ono što sam do sada primijetio, to su korektni, fini ljudi, dobri radnici i ima tu i dobrih majstora. Da li možda imaju tamo kurseve, ne znam, ali oni što su nama došli kao zidari i tesari, to i rade . Mi smo njih rasporedili po jednog sa našim radnicima i dobro su se uklopili, jedan od njih zna i naš jezik, pomalo engleski, tako da u komunikaciji nemamo problema. Surađuju i mislim da smo razbili sve predrasude – objašnjava Memić.
Među novim radnicima je i Sokubi Ismail iz Bangladeša, koji već četiri godine živi i radi u Bosni Hercegovini.
– Ja sam četiri godine ovdje, znam sve o građevini, neki ljudi su nam pomogli, negdje dođemo na mjesec, negdje na tri, ali radimo. Bio sam učitelj u Bangladešu, ali sam u Evropi radio šest godina na građevini, pa se vratio u Bangladeš. Kada mi se ponovno ukazala šansa, došao sam. Sretan sam ovdje i sve mi je dobro. Dio plaće šaljem porodici u Bangladeš – objašnjava Sokubi Ismail.
Pozitivna su iskustva i Muhameda Bin Islama iz Bangladeša.
– Nemam problema, ovdje radim, moja porodica nije ovdje, ali planiram da dođu u narednih pet godina, zadovoljan sam platom i svim – rekao je.
Zapošljavanju prethodi dobivanje suglasnosti od federalnog Zavoda za zapošljavanje.
– Svi oni poslodavci koji žele zaposliti strane radnike jave se nama i popune obrazac i mi proslijedimo federalnom Zavodu za zapošljavanje, naravno, uz potrebnu dokumentaciju, čekamo odgovor, jer je on taj koji daje radnu dozvolu. Za Unsko-sanski kanton od početka ove godine do 7. septembra izdano je 116 radnih dozvola i još uvijek ima obrazaca koji se obrađuju, tako da će ih do kraja godine biti više – kaže Nedžad Veladžić, direktor Službe za zapošljavanje Unsko-sanskog kantona.
Trend zapošljavanja stranih radnika evidentan je posljednjih desetak godina, najviše iz Turske, Srbije i Hrvatske, a odnedavno je značajan porast broja zaposlenih radnika iz Nepala i Bangladeša i taj će se trend, zbog odlaska domaće radne snage, nastaviti.
Domaći poslodavci ističu da je to samo prividno rješenje, jer je stručnost strane radne snage vrlo često upitna.