Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavila je jučer zvanično saopštenje koje bi moglo objasniti mnogo toga što se sa vremenskim prilikama širom svijeta, pa i kod nas događa u posljednje vrijeme. Čin se da nikoga ne bi trebala iznenaditi gotovo svakodnevna nevremena, a toga bi moglo biti još i češće nego sada…
Zagađenje sjeverne Zemljine polulopte ugljen dioksidom dostiglo je prošlog mjeseca novi crni rekord, objavila je u ponedjeljak Svjetska meteorološka organizacija (WMO).
Ta je koncentracija prvi put udostigla 400 čestica na milion (ppm) što je novi zloslutni prag za klimatske promjene, kaže WMO.
Nivo od 400 ppm-a predstavlja porast od 40 posto u odnosu na stanje prije početka raširenog korištenja fosilnih goriva koje je počelo s industrijskom revolucijom. Visoke koncentracije ugljen dioksida ubrzano se ‘šire’ prema jugu Zemlje a prvi put je zabilježen na Arktiku u 2012. te je nakon toga postao je uobičajen tokom arktičkog proljeća.
WMO previđa daljnji porast prosječne godišnje koncentracije ugljen dioksida iznad praga od 400 ppm-a u 2015. ili 2016. Rastuće koncentracije stakleničkih plinova povećavaju rizike toplinskih valova, suša i porasta nivoa mora.
“Vrijeme curi”, kaže prvi čovjek WMO-a Michel Jarraud.
“To bi trebalo poslužiti kao još jedan poziv na buđenje zbog kontinuiranog rasta nivoa stakleničkih plinova koji pokreću klimatske promjene.
Ako želimo sačuvati našu planetu za buduće generacije, trebamo hitnu akciju kako bismo ograničili nove emisije tih plinova.”
Temperature prosječno porasle 0,8 °C
Gotovo 200 vlada saglasilo se da se do kraja 2015. postigne dogovor o usporavanju klimatskih promjena u okviru napora da se ograniči prosječno povećanje temperatura na najviše dva °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje.
Prošlog mjeseca UN-ov odbor za klimatske promjene kazao je da bi se koncentracija stakleničkih plinova, na čelu s ugljen dioksidom, trebala držati ispod granice od 450 ppm-a kako bi se povećali izgledi za postizanje cilja od ograničenja porasta globalne temperature.
Koncentracija ugljen dioksida mijenja se sezonski jer ga biljke više apsorbiraju ljeti pa je njegova koncentracija zato najviša u proljeće.
Sjeverna polulopta s više izvora stakleničkih plinova vezanih uz ljudske aktivnosti ima izraženiji sezonski ciklus.
CO2 ostaje u atmosferi stotinama godina
Ugljen dioksid ostaje u atmosferi stotinama godina a emitiraju ga vozila na fosilna goriva, tvornice i elektrane koje koriste ugalj kao i prirodne aktivnosti poput disanja.
Tokom posljednjih 800.000 godina nivo atmosferskog ugljen dioksida kretala se između 180 ppm-a i 280 ppm-a i vjerojavno milionima godina nije bila iznad 400 ppm-a, kažu znanstvenici.
S masovnom potrošnjom uglja i nafte tokom industrijske revolucije koncentracija CO2 porasla je na 290 ppm-a do kraja 19. st.
To je ubrzano tokom proteklog stoljeća s nivoima između 370 i 380 ppm-a do kraja 2000. godine.