– Znate da Kosovo ne priznaje Srbiju, Srbija ne priznaje Kosovo, i sada imamo rok da se to međusobno priznavanje sprovede negdje do proljeća sljedeće godine. To je dogovor koji je postignut i koji je Srbija prihvatila – kazao je Kurti.
Sporazum Beograda i Prištine, koji podsjeća na onaj dvije Njemačke nakon Drugog svjetskog rata, trebalo bi da omogući integraciju Kosova u međunarodne institucije, uključujući i Ujedinjene nacije, ocijenio je u ekskluzivnom intervjuu za Gradsku RTV iz Crne Gore predsjednik Vlade Kosova Albin Kurti, u emisiji “Aritmija”, autorke Tamare Nikčević.
Pregovori sa Srbijom oko normalizacije odnosa između Kosova i Srbije, kako ističe, zasnivaju se na ponudi Evropske unije, Evropske zajednice, koji je podržao i Berlin i Pariz.
– Od devetog septembra ove godine, mi imamo jedan model na koji ćemo se oslanjati tokom naših budućih pregovora, koji moraju da počnu odmah. Zapravo, tu se kaže da za nekoliko dana, pa otprilike do sljedećeg proljeća, trebalo bi da imamo sporazum za potpunu normalizaciju odnosa. U međuvremenu, dogovorili smo se da Kosovo ne nastavlja sa kaznama za automobile koji imaju ilegalne tablice KM i druge iz vremena vladavine Miloševića. Srbija neće više izdavati takve tablice i mi im dajemo mogućnost, prostor od nekoliko mjeseci, kao mjere za međusobno povjerenje, da bismo postigli ovaj dogovor koji je veoma važan, ne samo za Kosovo i Srbiju, nego i za cijeli naš region – istakao je Kurti.
“KOSOVO JE NORMALNA DRŽAVA, SRBIJA TO NIJE”
Naglasio je da je nakon proglašenja nezavisnosti Republika Kosovo postala normalna država, ali da Srbija to nije, i da je to stvar, kako kaže, srpskog naroda.
– Ni naši odnosi nisu normalni. Normalizacija odnosa znači da na kraju imamo jedan sporazum, dogovor koji je međunarodno pravno obavezujući i u kojem, kao fokus, imamo međusobno priznanje. Znate da Kosovo ne priznaje Srbiju, Srbija ne priznaje Kosovo, i sada imamo rok da se to međusobno priznavanje sprovede negdje do proljeća sljedeće godine. To je dogovor koji je postignut i koji je Srbija prihvatila – kazao je Kurti.
Srbija je, dodaje, prihvatila i da se otvore pregovori koji će biti bazirani na toj ponudi iz Brisela, a koji su podržani od strane Francuske, Njemačke i SAD. Plan je, kako kaže, da se iduće ili one naredne sedmice organizuje sastanak u Briselu, gdje će se početi sa pregovorima o normalizaciji odnosa.
Problem je, smatra Kurti, povjerovati da će Aleksandar Vučić ispoštovati dogovor.
– Od 33 sporazuma koji su u postigli Kosovo i Srbija u Briselu, dvije trećine tih sporazuma Srbija nije izvršila, nije implementirala. Imamo gorko iskustvo sa Srbijom u smislu da će potpisati i implementirati sporazum su dvije potpuno različite stvari. Radit ću na tome da potpisivanje sporazuma i njegova implementacija dođu u isti kontinekst – naglašava Kurti.
Smatra da to neće biti lako, ali i da nije nemoguće.
– Sada imamo Brisel, Pariz, Berlin i Vašington kao garanciju. Zato ovu deklaraciju vidimo kao pozitivan progresivan korak, u pravom smjeru – istakao je Kurti.
Navodi da u sporazumu o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine ima elemenata koji su preuzeti od modela dvije Njemačke, koji je omogućio njihovo članstvo u međunarodnim organizacijama.
– Ali, imajući u obzir situaciju sa Kinom i Rusijom, koje nisu demokratske zemlje i koji su u velikoj tenziji sa demokratskim zapadom i imaju pravo veta, nije baš racionalno očekivati da će oni za par mjeseci promijeniti mišljenje – smatra Kurti.
SUOČAVANJE S PROŠLOŠĆU
Uz sporazume dvije države, dodaje, neophodno je i suočavanje sa prošlošću.
– Znači Vili Brant u Ostpolitiku, početkom 70-ih, nije počeo sa sporazumom i pregovorima, nego time što je otišao u Varšavu. Ja mislim da je i u Srbiji veoma važno da se dešava takvo sučeljavanje sa prošlošću. To je dobro i za našu sadašnjost, ali također i za buduće generacije – kazao je Kurti.
Na pitanje da li danas u Srbiji ima nekog ko bi napravio gest kao tadašnji njemački kancelar Vili Brant – koji je klečao pred spomenikom jevrejskim žrtvama Holokausta, Kurti kaže:
– Naravno da ima u Srbiji takvih ljudi, ali oni su pojedinci i nemaju prostor za djelovanje. Nemaju snagu i moć koja dolazi sa vlašću, znači, oni jesu u opoziciji i jesu u vanparlamentarnoj opoziciji. Sada, vjerovatno će trebati malo vremena za to, ali živimo u teškim i čudnim vremenima – naglašava premijer Kosova.
Međusobni sporazum o priznanju i normalizaciji odnosa podrazumijeva da se Srbija neće protiviti učlanjenju Kosova u međunarodne institucije, ali i da neće podržati stolicu u Ujedinjenim nacijama. Ipak, dodaje, stvari su još otvorene jer će otpočeti pregovori.
– Ubijeđen sam da bi Srbija željela da ovi pregovori traju par godina, dok se svijetske prilike promjene, i to ne mislim samo u SAD već i u Evropi. Tu se radi o ekstemnoj desničarskoj tački gledišta na život i svijet, i ja mislim da tu, u Srbiji, glavnu ulogu nema predsjednik Aleksandar Vučić, već Srpska pravoslavna crkva koja je tijesno povezana sa Moskvom, Beogradski univerzitet i mediji koji su više povezani sa SPC i Rusijom nego sa političkom vlašću. Mislim da oni kontrolišu diskurs Srbije.
OTVORENI BALKAN JE OTVOREN ZA CRNU GORU, ALI CRNA GORA NIJE OTVORENA ZA OTVORENI BALKAN
Iako kaže da je optimista, Kurti naglašava da potpuna normalizacija mora da obuhvati i tranzicionu pravdu, bez čega, dodaje, nema ni pomirenja. A pravda se, kaže, ne postiže samo na sudu.
– Nego se dešava i u javnom mnjenju i u tome što i političari, intelektualci, civilno društvo razgovaraju u tome. I na taj način distanciraju se od režima Miloševića i od zločina koji je on počinio tokom rata na Kosovu i ne samo na Kosovu – objašnjava Kurti.
U podsjećanje na politička ubistva – Ivana Stambolića, Zorana Đinđića i Olivera Ivanovića, Kurti poručuje da Srbija nema evropsku budućnost bez distanciranja od Miloševića, a također i od zvanične Rusije, odnosno, kako ističe, despotskog predsjednika Putina.
Upitan da prokomentariše to što je vlada Crne Gore u tehničkom mandatu, na čijem je čelu premijer kojem je izglasano nepovjerenje Dritan Abazović, rekla da će se zalagati i truditi da Crnu Goru uvede u Otvoreni Balkan, te da li to može dovesti do poremećaja odnosa između Albanaca i Crnogoraca koji su tradicionalno dobri, Kurti ističe da se to, po njegovom mišljenju neće dogoditi.
– Ne mislim da će se odnosi između Albanaca i Crnogorca pogoršati, mislim da će se poboljšati. Ubijeđen sam u to zato što je Crna Gora članica NATO, ali i zbog toga što je tu predsjednik Đukanović. On je veoma jasan i poznaje regiju vjerovatno bolje od mene. Ja znam puno toga, ali ja mislim da gospodin Đukanović našu regiju zna bolje zbog iskustva koje ima, i ne mislim da će se naši odnosi pogoršati. Znam da je Otvoreni Balkan otvoren za Crnu Goru, ali ne mislim da je Crna Gora otvorena za Otvoreni Balkan – ističe premijer Kosova.
Dodaje i da mu je žao zbog rezultata nedavno održanih lokalnih izbora u Crnoj Gori, naročito u Podgorici, i naglašava da smatra da je to jedan od najnegativnijih događaja na Balkanu ove godine.