Za cijelu BiH na snazi je žuti meteoalarm – vrijeme je potencijalno opasno. Vremenske prilike koje se prognoziraju nisu neuobičajene, ali budite na oprezu ako namjeravate prakticirati aktivnosti koje su izložene meteorološkim rizicima. Ostanite informisani o očekivanim meteorološkim uslovima i izbjegnite moguće rizike.
Jutros je u Bosni i Hercegovini bilo sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Po kotlinama i uz riječne tokove bilo je magle ili niskih oblaka.
Temperature zraka u 08 sati: Bjelašnica 12 stupnjeva, Sokolac 17, Ivan Sedlo 18, Bugojno, Jajce, Sarajevo i Zenica 19, Tuzla 20, Bihać, Doboj, Livno, Prijedor i Zvornik 21, Banja Luka i Sanski Most 22, Gradačac 23, Brčko, Grude i Trebinje 24, Mostar 27 stupnjeva. Atmosferski tlak je u Sarajevu iznosio 944 milibara, za 2 milibara je viši od normalnog i sporo raste.
Danas se u našoj zemlji očekuje malo do umjereno oblačno i sunčano vrijeme.Tokom dana i u večernjim satima umejren porat oblačnosti u Bosni će uvjetovati lokalne pljuskove i grmljavinu. Vjetar slab sjeverozapadnog smjera. Najviša dnevna temperatura od 28 do 34, na jugu od 32 do 36 stupnjeva.
Toplinski val jučer je zahvatio područje Hrvatske, a vrhunac se u većini dijelova očekuje danas te u nekima sutra. Na stranici DHMZ-a izdano je upozorenje za cijelu Hrvatsku. Za kopneni dio na snazi je žuto upozorenje zbog visokih temperatura, dok je za cijeli Jadran na snazi narančasto upozorenje zbog iznimno visokih temperatura.
Danas se očekuje pretežno sunčano i vruće, prognoza je DHMZ-a koja je objavljena jutros u šest sati. Uz dnevni razvoj oblaka pljuskova praćenih grmljavinom bit će ponajprije u Slavoniji i Baranji. Vjetar većinom slab, poslijepodne do umjeren sjeverni i sjeveroistočni. Na Jadranu prijepodne umjerena bura vjetar, potom sjeverozapadnjak. Najviša dnevna temperatura između 31 i 36 °C.
Kako se zaštiti
Budući da pravovremene preventivne mjere mogu umanjiti broj oboljelih i umrlih od toplinskih valova podsjećamo vas na zaštitu od velikih vrućina:
– rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine (pijte redovito negaziranu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera da njima ne izazovete jaču dehidraciju. Osvježiti se možete tako da u ustima rastopite kockicu, dvije leda. Dehidraciju od vrućina izbjegnite uzimanjem razrijeđenog soka, kao što je limunada, i to odrasli svakih 1-2 sata, a djeca svakih 15-20 minuta po 1 do 2 žlice ili gutljaj vode. Nemojte čekati osjećaj žeđi da biste povećali unos tekućine, pogotovo kod starijih osoba koje imaju slabiji osjećaj žeđi.)
izbjegavajte boravak na direktnom suncu u razdoblju od 10-17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s kroničnim bolestima (mentalne bolesti, dijabetes i dr.)
– osobe koje rade vani (npr.građevinski radnici) se trebaju češće odmoriti, skloniti u hlad i popiti jednu i pol čašu vode svakih 30 minuta
– tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamotati se u hladne mokre ručnike ili se rashladiti mokrom spužvom, kupkom za noge i sl. Djeci možete mokre ručnike stavljati na noge i ruke.
– nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete izvan doma, stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale, a korisna su zaštita od direktnog sunca i kišobrani i lepeza za rashlađivanje zraka.
– koristite laganu posteljinu, po mogućnosti bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline od tijela
– jedite češće male i što više tekuće obroke. Izbjegavajte hranu prebogatu bjelančevinama. Ako ste u mogućnosti, pripremite miješano svježe voće, tzv. „smoothie“ ili spravite laganu juhu, kako bi organizmu vratili izgubljene minerale, vitamine i elektrolite.
Rashladite svoj dom
nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Idealno bi bilo sobnu temperaturu održavati ispod 32 °C danju, a 24 °C noću. To je posebno važno za djecu, osobe starije od 60 godina ili osobe s kroničnim zdravstvenim problemima.
koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Ako je moguće, otvorite sve prozore ili podignite rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati, kada je vanjska temperatura niža.
smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i spustite rolete, naročito one koji su okrenuti prema suncu. Zatvorite sva umjetna svjetla i isključite što je više moguće električnih uređaja u svom domu.
ako imate klima-uređaj, zatvorite vrata i prozore da ne trošite više energije nego što je potrebno. Podesite temperaturu tako da ne bude niža od 7˚C od vanjske.
električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura zraka iznad 35˚C, neće spriječiti zdravstvene teškoće vezane uz velike vrućine. Pomoći će, međutim, bržoj izmjeni zraka kada u večernjim satima cirkulacijom svježeg zraka rashlađujete svoj dom.
Klonite se vrućine
sklonite se u najhladniju prostoriju svog stana ili kuće, posebice noću
ako stan ili kuću ne možete držati rashlađenim, provedite dva do tri sata dnevno u hladnom prostoru (npr. u hlađenoj javnoj zgradi)
izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana
izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi, činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4 i 7 sati i poslijepodne nakon 17 sati.
Potražite sjenu
ne ostavljajte djecu niti životinje u parkiranom vozilu
redovito koristite sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Naročitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitna sredstva s najvećim faktorom (>30) i odjenuti ih u laganu odjeću koja ih također štiti od UV zraka.
prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.
ako vozite, izbjegavajte putovanja u najtoplijem dijelu dana
Pomozite drugima
posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljive i teško pokretne osobe mogle bi zatrebati vašu pomoć tijekom vrućih dana.
razgovarajte o toplinskom udaru s obitelji. Svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti s obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti.
ako je netko koga poznajete izložen riziku, pomozite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno.
uzimaju li te osobe lijekove, provjerite s njihovim liječnikom kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu
Ako se Vi ili drugi oko Vas osjećaju loše
ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju, tražite pomoć, što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu
popijte vodu ili nezaslađeni razrijeđeni voćni sok više puta po nekoliko gutljaja
smirite se i lezite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon fizičkog rada ili vježbe u vrlo vrućem vremenu
pijte tekućinu koja sadrži elektrolite (npr. juhu, smoothie od povrća i dr.), a u slučaju da grčevi traju duže od jednog sata, zatražite medicinsku pomoć
savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju
Ako neki član Vaše obitelji ili osobe kojima pomažete imaju vruću suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), zujanje u ušima, probleme s vidom i malaksalost, grčeve i/ili su bez svijesti, odmah zovite liječnika ili hitnu pomoć. Dok čekate na liječnika ili hitnu pomoć, smjestite ugroženu osobu u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignite joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem, kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz rad ventilatora, mahanje lepezom ili većom tkaninom i špricanje kože vodom temperature 25-30 ˚C. Mjerite temperaturu tijela i održavajte je ispod 39 ˚C. Nemojte toj osobi dati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.
Cijelo vrijeme trajanja velike vrućine važno je pridržavati se i preporuka lokalnih zdravstvenih ustanova.