Registracija firme u BiH traje oko 40 dana. Prema ocjeni međunarodnih institucija, procedura registracije je komplicirana i skupa što ovu zemlju svrstava na dno evropske ljestvice po razvijenosti malog biznisa.
Iako se pri registraciji preduzeća susreo sa nizom nepredviđenih okolnosti i problemima na čije rješenje nije mogao uticati, Muhamed Karović iz Sarajeva smatra da firmu u BiH ipak „nije teško registrovati“. Podsjeća da je za osnivanje društva sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.) potreban početni kapital od oko 2.000 KM, odgovarajuća dokumentacija i „dosta dobre volje i strpljenja“.
Ukazujući na nelogičnosti u procesu registracije, Karović ističe da plaćanje dažbina počinje i prije okončanja cjelokupnog procesa. „Država traži da se prema datumu izdavanja sudskog rješenja o osnivanju firme postavi direktor i da se od tog datuma državi počnu plaćati dažbine, a tek na osnovu sudskog rješenja o osnivanju firme dobijamo pečat i nabavljamo preostalu dokumentaciju potrebnu za završetak procesa registracije“, kaže Karović.
Iako je procedura registracije preduzeća u BiH proteklih nekoliko godina pojednostavljena, pokretanje privatnog biznisa u ovoj zemlji još je komplicirano. Cjelokupan proces, od prijave za upis u sudski registar i davanja izjave o osnivanju firme, preko nabavke raznih potvrda i uvjerenja, do plaćanja taksi i konačne objave u službenom listu, može biti mukotrpan.
Proces je detaljno opisan u projektu Vlade Federacije BiH pod nazivom „Kratki vodič o poduzetništvu i načinu registracije poslovnih subjekata“ gdje se, između ostalog, preporučuje da je registraciju d.o.o. „u većini slučajeva bolje prepustiti advokatskom timu“.
U entitetskim agencijama za razvoj malih i srednjih preduzeća tvrde da je procedura danas mnogo jednostavnija nego ranije. Slobodan Marković iz Agencije za razvoj preduzeća u Republici Srpskoj (RS) smatra da bi ona mogla biti dodatno pojednostavljena.
“Kad je riječ o sudovima, tu je često problem nekompletna dokumentacija ili nedostatak dokumentacije, a ima i pojedinih sudskih zahtjeva za koje mi smatramo da bi mogli biti izbačeni iz procesa registracije“, kaže Marković.
„Proces dodatno može zakomplicirati neodgovorna administracija“, kaže za Deutsche Welle Muhamed Karović, u čiju je dokumentaciju upisana pogrešna adresa sjedišta preduzeća.
„To je možda bio samo maler, ali maler koji košta. Vratio sam sudu dokumentaciju, a oni su ispravili grešku samo na jednom mjestu. Nakon tri dana ponovo se vraćam u sud gdje su mi rekli da je sutkinja koja je potpisala rješenje na seminaru, tako da sam morao čekati još četiri do pet dana da se ona vrati“, kaže Karović.
Muhamed Karović je jedan od onih koji, uprkos problemima, nisu odustali od namjere da pokretanjem privatnog biznisa kreiraju vlastitu sudbinu. Doprinos je to i razvoju tzv. male privrede koja bi, kako ističu eksperti, trebalo da bude temelj razvojnih potencijala ove zemlje. Naravno, ukoliko vlasti osiguraju uslove za uspješan razvoj poduzetništva u BiH.
(Deutsche Welle