Najaktuelnije neriješeno pitanje između Hrvatske i Bosne i Hercegovine trenutno je problem neumskog koridora i načina spajanja hrvatskog kopna s poluostrvom Pelješac.
Na prvom sastanku Savjetodavnog odbora ove sedmice u Zagrebu, koji su imenovali Savjet ministara BiH i Vlada Republike Hrvatske, raspravljalo se i o mogućim opcijama tj. projektima te je, kako piše Dnevni avaz, jasno naglašeno da BiH neće pristati na izgradnju Pelješkog mosta ako to bude jednostrana korist Hrvatske.
Prezentovano je i sedam opcija za rješavanje pitanja neumskog koridora, a neki tvrde da je projekt „Jadranski tunelski mostovi“ jedan od najjeftinijih i najprihvatljivijih za obje strane. Kako je potvrđeno iz Ministarstva prometa i komunikacija BiH, upoznati su s projektom i nemaju nikakvih zamjerki na njega.
Projekt je prezentovan i Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture Hrvatske te je uvršten kao jedna od opcija studije izvodljivosti koju radi kompanija STTE Consortium. Ova studija trebala bi pokazati koja od opcija je najprihvatljivija.
Moguće rješenje
– Svakako da je projekt „Jadranski tunelski mostovi“ uvršten u moguće opcije. BiH je vrlo zainteresirana za realizaciju ovog projekta – kazali su iz Ministarstva prometa BiH.
Pojasnili su da, s obzirom na to da se radi o pješčano-muljevitom tlu, nijedno ponuđeno rješenje s mostovima nije moguće izgraditi ispod cijene od 330 miliona evra. Inače, autor ovog rješenja je Boženko Jelić, koji slovi za jednog od najvećih građevinskih statičara u Hrvatskoj, pa i Evropi, s brojnim izgrađenim djelima. On je i autor gradskog stadiona Poljud u Splitu s poznatim tzv. lebdećim krovom.
Tunel na nosačima
Rino Jelić, glavni menadžer zadužen za promovisanje i koordinisanje poslova u vezi s „Jadranskim podmorskim tunelskim mostovima“ za „Avaz“ je naglasio da bi kompletan tunel s izgradnjom koštao 78 miliona evra, što je najmanje tri puta jeftinije od svih drugih ponuđenih rješenja, na primjer manjeg mosta koji u posljednje vrijeme najčešće spominju, a do čak četiri puta od prvobitnog, većega.
– Bez obzira o kojem mostu se radilo, imaju isti problem, a to je težina. Pošto je pješčano-muljevito dno takvo da ne može držati takvu težinu, potrebno je tlo iskopavati do tvrđe podloge, pa bi u konačnici ti stupovi bili visoki i do sto metara, što podrazumijeva i visinu iznad mora, dubinu mora i iskope do tvrde podloge – kazao je Jelić.
Nadalje, pojašnjava da je cijelo područje trusnog karaktera, a usljed jačih vjetrova, saobraćaj bi bio obustavljen, kao što je to slučaj kod sadašnjeg Masliničkog mosta, ali i promet većih brodova takođe će biti problematičan prolazeći između stupova.
– Kod tunela nema težine, već se javlja sila uzgona i takvo tlo nam savršeno odgovara, kao i dubina mora. Što se tiče koridora i tunela, neophodno je otkupiti sve potrebno zemljište, a pitanje je koliko je za to potrebno vremena i je li to zemljište pravno uopće moguće riješiti u bližoj budućnosti – pojasnio je Jelić.
Šta povezuje
On je napomenuo da svi ti prijedlozi nisu konačno rješenje, već zamjensko, a jedino i ujedno najjeftinije rješenje gdje bi Hrvatska gradila na svome, a da pri tome ne utiče na kvalitetu pomorskog saobraćaja BiH, jeste podmorski tunel.
– Osim toga, on jedini ima razvojnu komponentu, a to znači da bi nakon Pelješca povezali u nastavku otok Korčulu, a kasnije i sve druge veće otoke svih županija Brač, Hvar, Šoltu – dodao je Jelić.
Ovo jedinstveno rješenje prezentirano je i na evropskom simpoziju tunelogradnje i podzemnih građevina u Dubrovniku prošle godine, na kome su bili najveći svjetski projektanti podvodnih tunela.
– Ovo rješenje je prihvatljivo kao proizvod za cijelu Evropu, pa i svijet, a najbolji početak je konkretno gradnja najizglednijeg koridora – kazuje Jelić.
I najveći teretni brod moći će ploviti kanalom
S ovim rješenjem upoznat je i Johanes Han (Johannes Hahn), glavni povjerenik Evropske komisije za regionalnu politiku, koja nadgleda ovaj problem i odlučuje o tome hoće li i u kojem postotku EU sufinansirati projekt povezivanja kopna s Pelješcem, nakon što se odluči koja je od verzija odabrana.
Županije podržavaju izgradnju
Sve dalmatinske županije upoznate su s projektom i snažno ga podržavaju. Posebno Zadarska županija.
– „Jelić inžinjering“ sa Zadarskom županijom upravo razrađuje i projektira takav tunel između grada Zadra i otoka Ugljana. Znamo da su ozbiljna kompanija, pa ćemo vidjeti – tvrde iz Ministarstva prometa i komunikacija BiH.
Izgradnja
tunelske cijevi se rade na suvom doku i onda, klizeći po šinama, postavljaju na hidraulički lift i spuštaju u more tunelska cijev pluta, jer je ispunjena vazduhom pa se ponaša poput broda više plutajućih cijevi moguće je povezati zajedno i odvući do mjesta potapljanja, i to običnim brodom za vuču. Potom ih preuzima ploveća dizalica, koja elemente spušta na nosače na dnu mora sajlama spuštanje se vrši upuštanjem mora u cijevi koliko je potrebno da ona potone na dno, tj. na nosače koji su prethodno postavljeni za nosače nisu potrebna dubinska iskopavanja pijeska i mulja kao za stupove mosta, već samo površinska
(Nezavisne novine)