– Ja sam računao, da bih samo poklopio sebe mene mora izaći mlijeko na 1,40 ja sam izračunao svaki moj ulaz i izlaz, faktički ja na mlijeku gubi i nemojte se čuditi što narod smanjuje stoku, poručuje Petar Dragojlović, također proizvođač mlijeka.
Obilne padaline prave probleme građanima Bosne i Hercegovine. Prave ih i poskupljenja koja ne prestaju. U marketima u Bosni i Hercegovini litra mlijeka košta gotovo kao litra goriva.
Primarni proizvođač po litri dobije najviše 80 feninga, kupac ga plati čak tri marke u nekim trgovinama. Gdje nestaje razlika ili ko uzima taj novac?
Proizvodnja mlijeka u Bosni i Hercegovini na pravom je ispitu. Poskupljenje hrane i repromaterijala za proizvodnju ne prati i otkupna cijena, pa sve više farmera zasušuje grla, javlja BHRT.
– Kad je cijena bila 65 feninga bili smo zadovoljni jer je hrana bila 5 feninga, ali sad je hrana otišla na sto maraka i tu nema matematike za proizvodnju, kaže Milenka Nikolić, proizvođač mlijeka.
– Ja sam računao, da bih samo poklopio sebe mene mora izaći mlijeko na 1,40 ja sam izračunao svaki moj ulaz i izlaz, faktički ja na mlijeku gubi i nemojte se čuditi što narod smanjuje stoku, poručuje Petar Dragojlović, također proizvođač mlijeka.
Dok litar mlijeka u marketima košta i više od tri marke, primarnom proizvođaču otkupna cijena je od 80 do 90 feninga. Na pitanje u čiji džep odlazi razlika od preko dvije marke, proizvođači odgovaraju.
– Razlika ide mljekarama i lancima velikim trgovinskim centrima. Građani moraju da shvate da je otkupna cijena mlijeka od 85 do marke, to je ono što proizvođač ima, a razlika od 2,5 marke je u problemu sa onima koji drže mljekare, tvrdi Boško Radić iz Udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice.
Zbog niske otkupne cijene, mljekari se okreću tzv. prodaji „od vrata do vrata“.
– Nose mušterijama, imaju stalne mušterije kojim nose kući, na kućnu dostavu dobijaju mlijeko i ljudima se malo više isplati, nemaju maltretiranja oko premija, poručuje Nikolić.
Iako su u više navrata tražili da otkupna cijena bude viša, u tome nisu uspjeli.
Stočarstvo u Bosni i Hercegovini nema perspektivu, a ukoliko ovaj trend bude nastavljen, gašenje farmi je neminovno. Na kraju, mljekarima i stočarima u BiH ostaje samo da se uzdaju u veće podsticaje koji sunajavljeni ove godine kako bi održali proizvodnju.