Naučnicu su u središtu naše galaksije otkrili složene molekule koje mogu učestvovati u hemijskim procesima u kakvima nastaje život.
Spoj poznat kao izopropil cijanid pronađen je u oblaku plinova i prašine udaljenom 27.000 svjetlosnih godina u kojem se rađaju zvijezde. Njegova složena struktura utemeljena na ugljeniku, najbliža je složenim organskim molekulama od svih koje su do sada otkrivene u međuzvjezdanom prostoru.
Ovo otkriće pokazuje da bi blokovi života mogli biti rasprostranjeni posvuda po Mliječnoj stazi.
Naučnici su već ranije otkrili različite organske molekule u dubokom svemiru, međutim izopropil cijanid prva je koja ima okosnicu od razgranatog spoja ugljenika. To je posebno važno jer ukazuje na mogućnost da bi međuzvjezdani prostor mogao biti izvor drugih složenih razgranatih molekula poput aminokiselina koje su temelj života na Zemlji.
Molekula je pronađena u velikom oblaku plinova Strijelac B2 u središtu Mliječne staze.
Zvijezde koje se formiraju u oblaku zagrijavaju mikroskopske čestice prašine i na njihovoj površini pokreću hemijske reakcije u kojima nastaju složene molekule. Ove molekule zrače elektromagnetske valove koji su otkriveni 12-metarskim teleskopima poznatim kao Atacama Large Millimeter Array u Čileu.
Kada zračenje zvijezda obasja neku molekulu, ona u tom zračenju ostavlja jedinstven trag poput otiska prsta. Na temelju analize spektra zračenja naučnici na Zemlji mogu odrediti sastav molekula, piše tportal.hr.
“Igra se sastoji u tome da se ove frekvencije zračenja povežu s molekulama koje smo definirali u laboratoriju”, objasnio je dr. Beluče.
Stručnjaci su već ranije u istom oblaku otkrili složene molekule poput vinil alkohola i etil formata koji rumu daje karakterističan miris nalik na miris malina.
Zanimljivo je da izopropil cijanida u Strijelcu B2 ima u izobilju. To naučnicima daje nadu da bi s vremenom u međuzvjezdanom prostoru mogli otkriti neke molekule koje isto sudjeluju u stvaranju aminokiselina što bi čak moglo značiti da život u našoj galaksiji nije rijedak.
“Za sada nemamo dovoljno osjetljive uređaje koji bi mogli otkrivati signale aminokiselina u međuzvjezdanom prostoru. ‘Čini se da je međuzvjezdana hemija sposobna stvarati aminokiseline, međutim za sada još nemamo potvrde za to. Možda će ih moći pronalaziti Alma kada bude potpuno u funkciji”, objasni je Beluče.