Sada su i komentari na društvenim mrežama, koje vlasti doživljavaju kao prijetnju, dovoljan razlog za hapšenje.
Prema novom antiterorističkom zakonu u Egiptu, opozicione aktivnosti ili demonstracije usmjerene protiv vlasti više nisu jedini razlog za hapšenje, a zatim i izvođenje pred sud. Sada su i komentari na društvenim mrežama, koje vlasti doživljavaju kao prijetnju, dovoljan razlog za hapšenje.
Ukoliko si Egipćanin i imaš profil na društvenoj mreži, onda moraš dobro promisliti prije nego što napišeš nešto protiv režima, jer ti u protivnom prijeti zatvorska kazna zbog napisanog komentara. Da je ovo istina, potvrđuje i slučaj trojice muškaraca iz provincije Sohag na jugu Egipta.
Egipatske vlasti privele su trojicu muškaraca pod optužbom „za širenje džihadskih ideja na društvenoj mreži Facebook i komunikacije sa oružanom grupom Islamska država Iraka i Levant (ISIL)“, kako navodi sigurnosni izvor.
U saopćenju sigurnosnog izvora za medije navodi se da su trojica mladića uhapšena na osnovu antiterorističkog zakona, koji uključuje i odredbu o zloupotrebi interneta.
Navodi se da je starosna dob uhapšenih između 16 i 30 godina, te se naglašava kako su oni koristili Facebook s namjerom da stupe u kontakt sa pripadnicima ISIL-a.
Egipatski predsjednik Abdel Fattah al-Sisi ratificirao je prošle sedmice zakon o borbi protiv terorizma koji predviđa kazne zatvora preko pet godina za osobe koje pokrenu ili koriste sajt na društvenim mrežama ili internetu s ciljem promoviranja ideja koje pozivaju na izvršenje terorističkih akata, zatim širenja svega onoga što ima za cilj obmanuti sigurnosne vlasti ili utjecati na tok pravde.
Prije nego što je donesen zakon protiv terorizma, Ministarstvo unutrašnjih poslova provodilo je kontrolu društvenih mreža. Tako je ministar unutrašnjih poslova donio odluku da se sprovedu ograničene mjere nazvane kao sistem za mjerenje javnog mnjenja u okviru projekta provjeravanja sigurnosnog rizika društvenih mreža.
Međutim, organizacije za ljudska prava, osnovane tokom 2014., podnijele su tužbu protiv ministra unutrašnjih poslova, sa zahtjevom da se ukine odluka o kontroli društvenih mreža, što vide kao špijuniranje građana.
Egipatske sigurnosne snage privele su jedan broj administratora na društvenim mrežama tokom dvije protekle godine. Među uhapšenim su i administratori stranica „Ja sam Rabi’a“, „Ultras Rabawy“, „Puls Rabi’e“, „Islamski Egipat“ i „Revolucionarni savez u znak podrške bratstvu“.
Savjetnik Imad Abu Hashim, član izvršnog ureda pokreta „Sudije za Egipat“, kazao je da oblast ljudskih sloboda prije primjene antiterorističkog zakona, ali i poslje njega, gotovo da i ne postoji.
Za Al Jazeeeru pojašnjava da egipatskom režimu nije potreban novi zakon za suzbijanje slobode građana, te dodaje da se sa ovim zakonima, ali i bez njih, instrumenti represije jednako koriste.
U vezi sa kontrolom društvenih medija kaže da režim nema potrebne resurse za praćenje miliona njegovih protivnika na internetu.
„Za takav poduhvat potrebna su sofisticirana tehnološka sredstva i time bi se iscrpili napori svih policijskih odjela, kao i da bi se morali angažirati i svi sudovi bez obzira na njihov stepen“, ističe.
Abu Hashim dodaje da bi provedba posebnih odredbi za optužbe poput tih veoma mnogo koštala državu, budući da je potrebno otvoriti stotine zatvorskih ustanova u koje bi se smjestili optuženi koji će se svakodnevno izvoditi pred sud, pored troškova za hranu i liječenje.
Zaključuje time da se cijela stvar svodi na „pokušaj režima da pronađe načine da procesuira određene ljude, a istovremeno zastraši i utiša glasove drugih“.
Politički aktivista Aid al-Marzouqi kazao je kako u tom slučaju egipatski režim nema drugog izbora osim da uhapsi na milione svojih protivnika.
Za Al Jazeeru dodaje da antiteroristički zakon inkriminira svakog građanina koji bude prenosio vijesti suprotno saopćenju vojnog glasnogovornika, te nastavlja: „Generalova praksa postala je potpuno ludilo, pa kako da režim koji vrši terorizam poziva na borbu protiv njega?“
Al-Marzouqi smatra da „vlasti neće uspjeti kontrolirati širenje informacija preko društvenih mreža“.
„Prema tome, režim bi umjesto toga trebao raditi na izgradnji novih relacija sa građanima, utemeljenim na pravdi, a ne trgovini ratom protiv terorizma“.
Direktor grupe Egipatska koordinacija za ljudska prava i slobode Ezzat Ghoneim rekao je kako je praćenje društvenih mreža postalo aksiom za sigurnosne službe.
Za Al Jazeeru pojašnjava da je zakon o terorizmu prije svega usmjeren protiv medija, naročito društvenih. Naglašava da se izražavanjem vlastitog mišljenja na društvenim mrežama, a koje se kosi sa stavovima režima, osobe izlažu opasnosti krivičnog kažnjavanja.
To što se na društvenim mrežama veoma lako može poreći stav koji se suprotstavlja vlastima ne treba biti opravdanje za one koji koriste te mreže da olako shvate opasnost sigurnosne kontrole društvenih mreža, jer prema Ghoneimu „činjenica je da sudije u Egiptu donose presude na osnovu sigurnosne istrage, a ne dokaza“.