Privredni subjekti u Federaciji Bosne i Hercegovine suočavaju se sa novim problemima. Januarski računi za električnu energiju drastično su veći od onih decembarskih. Na računima nekoliko privrednih subjekata u koje smo imali uvid vidljivo je da se manja tarifa za električnu energiju u decembru obračunavala po cijeni od 0,048000 po kWh, dok na januarskom računu iznosi 0,159100 po kWh. Kada je riječ o višoj tarifi, na decembarskim računima obračunavana je po cijeni od 0,096000 po kWh, a u januaru po cijeni od 0,236600 po kWh. Računi su veći za nekoliko hiljada KM.
Iz Udruženja poslodavaca Federacije BiH rečeno je da su poskupljenja posljedica usvajanja Zakona o električnoj energiji. Objašnjeno je da je jedan značajan broj manjih privrednih subjekata prešao sa univerzalnog snabdijevanja na tržišno. S obzirom na to da je na tržištu cijena rasla četvrtu godinu po 20 posto, dok na univerzalnom snabdijevanju nije, za značajan broj privrednih subjekata skok cijena električne energije u januaru zaista je ogroman.
Moguć je sastanak
Udruženje poslodavaca ranije je od Vlade FBiH i JP Elektroprivrede BiH tražilo da se zadrži trend povećanja cijena na 20 posto godišnje kako bi subjekti koji imaju oko 200 posto veću cijenu električne energije uspjeli sustići tu razliku i kako bi se smanjio udar koji su doživjeli. No, Vlada FBiH je taj prijedlog odbila. Iz Udruženja su pozvali privredne subjekte da im se jave, te da će pokušati sa Elektroprivredom vidjeti da li se možda radi o nekim greškama u sistemu i kako prevazići problem.
Zvaničan podatak koji su dobili iz Elektroprivrede je da je poskupljenje u prosjeku nekih tridesetak posto. No, kako objašnjavaju, radi se o prosjeku i to ne znači da nema privrednih subjekata koji su se suočili sa drastično većim poskupljenjima. Mario Nenadić, direktor UPFBiH, poručio je da će u toku naredne sedmice pokušati organizovati sastanak sa rukovodstvom Elektroprivrede BiH.
Prof. dr. Aziz Šunje sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu objašnjava da je električna energija u manje-više svim biznisima jedan od ključnih inputa, tako da se povećanje cijene struje prenosi na prodajne cijene. Ističe da je cijena električne energije generalno na ovim prostorima, u usporedbi sa svjetskim cijenama, relativno niska, ali da je država trebala iznaći način da pomogne privrednicima. Smatra da to pokazuje i koliko je Elektroprivreda loše vođena. Naglašava da u suštini imamo različite elektroprivrede, ali da nema dodatnog povećanja stabilnih izvora, jer su u principu izvori termoelektrane, hidroelektrane i vjetroelektrane, te sunce. U obnovljive izvore energije svakako treba investirati, a naš sagovornik smatra da oni, ipak, nisu pouzdani. Stanje u Elektroprivredi, smatra, refleksija je lošeg vođenja svih državnih preduzeća.
– Mi smo propustili šansu sa Blokom 7 i za to, nažalost, nije niko odgovarao. Potrošena su velika sredstva, a nismo dobili ništa. Kompleksan je to problem i pribojavam se da u dogledno vrijeme, iako smo bili izvoznici električne energije, ne postanemo uvoznici, jer sve više uvozimo električne energije koja je vrlo skupa na svjetskom tržištu, ističe prof. dr. Šunje i naglašava da bi na nivou države trebala postojati jasna energetska strategija i rad na povećanju proizvodnje električne energije.
Ističe da su državna preduzeća vođena od političko podobnih ljudi, upitno kompetentnih.
– Jednostavno, nisu dovoljno uspješna, a nisu dovoljno uspješna jer su loše vođena, jer su pod političkom kontrolom partija na vlasti koje nemaju svijest da bi ta preduzeća trebali voditi profesionalni menadžeri, poručuje prof. dr. Šunje.
Enormno povećanje cijene električne energije je veliki udarac na privrednike, posebno na mikro i male biznise, kaže prof. dr. Aziz Šunje
Damir Miljević, ekonomista i stručnjak za energetsku tranziciju, kaže da se privreda u FBiH nalazi na tzv. tržišnom snabdijevanju, pa ne čudi što su računi za električnu energiju porasli. Naglašava i da državne elektroprivrede nisu jedini snabdjevači.
Problemi se gomilaju
– Činjenica je da domaće elektroprivrede sve lošije posluju, da im troškovi rastu, da je izvoz električne energije sve manji i da se nagomilani problemi kao što su nedostatak uglja, partijska zapošljavanja, zastarjeli kapaciteti i neracionalno poslovanje ne rješavaju već godinama. Sve to elektroprivrede kroz cijenu električne energije pokušavaju prebaciti na domaće kupce, pravdajući se cijenama električne energije na tržištima izvan BiH, koja nikako ne mogu biti reper za opravdavanje stanja u bh. elektroenergetskom sektoru, kaže Miljević.
Dodaje da u takvoj situaciji privredi ne preostaje ništa drugo nego da se okrene povećanju energetske efikasnosti i kroz smanjenje potrošnje energije kompenzira stalni rast cijena ili da se sama upusti u proizvodnju električne energije.
Drugo moguće rješenje je, ističe naš sagovornik, da privreda organizovano izvrši pritisak na vlade koje upravljaju elektroprivredama, da se javne elektroprivrede napokon restrukturiraju, smanje troškove i racionalizuju poslovanje, te na taj način obezbijede stabilnost cijena na duži rok. Smatra da je, s obzirom na to da je EPBiH prošlu godinu završio sa gubitkom i da se ništa značajno ne dešava čime bi se ponašanje i poslovanje promijenili, realno očekivati poskupljenje električne energije i za građane u FBiH.