Mamuti će ponovo hodati Sibirom, najavljuju ruski naučnici, koji se s južnokorejskim kolegama spremaju da započnu kloniranje ove izumrle vrste, piše Srna.
U okviru projekta “Vraćanje mamuta u život”, u Jakutiji, regiji na ruskom krajnjem sjeveru, bit će otvoren Međunarodni centar za kolektivnu primjenu molekularne paleontologije, čiji je cilj proučavanje stanica praživotinja.
Stručnjaci imaju dovoljno materijala za oživljavanje mamuta, jer je u Jakutiji pronađeno 75 posto svih poznatih mamuta.
Problem je u tome što su za kloniranje potrebne stanice s očuvanom jezgrom, odnosno genetskim materijalom, koje su rijetke.
Prvi mamuti bit će “rođeni” za pet do 30 godina, a stručnjaci navode kako je teško dati jasnu prognozu prvih kloniranja na kojima će raditi stručnjaci Muzeja mamuta Lazarev i korejskog Fonda biotehnoloških istraživanja Soam.
Korejska strana nabavila je opremu u vrijednosti od nekoliko milijuna dolara, a ima i dosta iskustva s kloniranjem. Sjeveroistočni ruski federalni institut renovirao je prostorije koje su znanstvenicima potrebne za rad.
Pošto nema živih mamuta, glavni problem je pronaći stanice pogodne za standardnu proceduru kloniranja. Suština procesa sastoji se u izdvajanju jezgra iz inicijalne stanice i njezino presađivanje na mjesto jezgra jajne stanice drugog organizma.
Ruski stručnjaci počeli su davno raditi na vraćanju mamuta u život. Materijal Maloljahovskog mamuta, koji je najbolje očuvan, već je predan korejskim znanstvenicima kako bi istražili njegove gene.
Ruski vjesnik ističe kako su mamuti za građane Rusije postali svojevrstan brend. U Rusiji se čuva ogromna količina ostataka ovih životinja.
U toj zemlji čuva se i mladunac Ljuba, najbolje očuvani primjerak vunastog mamuta koji je ikada pronađen.
Znanstvenici su, navodi Srna, već sastavili genetsku kartu mamuta. Njeni podaci bit će uspoređeni s kromosomom azijskog slona, a zatim će se taj kromosom izmijeniti i od njega će biti stvoren živi kromosom mamuta. Dobiveni materijal bit će usađen u jajnu stanicu ženke slona radi dalje oplodnje.
Ipak, neki znanstvenici ovaj poduhvat smatraju – znanstvenom fantastikom.
Genetičar Svetlana Borinska, stručnjakinja za genomiku i biotehnologiju, tvrdi da današnja tehnologija još nije dovoljno razvijena da bi bila uspješna.
“Ako se sve napravi po najavljenoj tehnologiji, desit će se ogroman broj genetskih grešaka koje isključuju mogućnost da životinja preživi”, smatra ona.
Znanstvenici su ranije više puta kloniranjem pokušavali vratiti u život neke nedavno izumrle vrste ili životinje koje su na samom rubu izumiranja.
Vraćanje izumrlih do sada nije uspjelo, ali neke ugrožene životinje sačuvane su od izumiranja.
Kritičari ideje kloniranja ističu kako izumrle životinje, čak i ako prežive, neće moći od svojih roditelja, koji će biti neka druga vrsta, naučiti kako se ponašati u prirodi.
Oni smatraju kako bi se tehnika kloniranja mogla bolje iskoristiti za povećavanje genetske raznovrsnosti ugroženih vrsta, čime bi bila povećana vjerojatnoća njihovog preživljavanja.