Svijet računara kao da je u nekom smislu “smrznut u vremenu”. Već nekoliko godina vlasnici solidnih računara jednostavno nemaju potrebu nadograđivati ih, a ranije poznata “štucanja” s vremenom su gotovo potpuno nestala.
Ipak – znaju se dogoditi, a u različitim tekstovima se pruža niz savjeta za ubrzanje, no valja imati na umu da su mnogi od tih savjeta tek uobičajeni mitovi.
Računar se usporio, a korisnika će odmah potom preplaviti savjeti da kupi više radne memorije, očisti lične dokumente s tvrdog diska te da investira u antivirusni program jer mu virusi usporavaju rad.
Joe Keeley sa stranice MakeUseOf navodi kako takvi savjeti nisu istiniti. No, ima nešto i u mitovima.
Računar na kojem se nalazi hrpa spyware i malware materijala uistinu može usporiti svakodnevni rad, posebno na starijim mašinama. S druge strane, računari stari nekoliko godina teško da će uopće “zaštucati”, usprkos zaraženim datotekama.
Cijela poanta ove priče je da autori malicioznog koda ne žele da se rad njihovog programa uopće primijeti. Malware je obično namijenjen krađi podataka, što ne znači da će kod aktivno i konstantno “roviti” po diskovima računara te uzrokovati usporavanje.
Besplatni antivirusni programi, ili čak Microsoftov Security Essentials mogu na vrlo jednostavan i učinkovit način provjeriti sigurnost računara u tom smislu. Pri tom valja imati na umu da se ne instalira više različitih programa za “čišćenje” istovremeno – jer može doći do softverskog konflikta. Posrijedi je tek zaštita računala, ne i njegovo ubrzanje. Štoviše, mnogi antivirusni programi će u suštini uzrokovati istinsko usporavanje.
Čišćenje ličnih dokumenata s tvrdog diska neće učiniti mnogo. Slično vrijedi i za pražnjenje Recycle Bina ili Temp foldera na računaru. Ipak, u slučaju da je disk u “crvenom” po pitanju kapaciteta, svaki oblik čišćenja će uistinu pomoći u ubrzanju.
Drugi oblik pomoći je kupovina novog ili dodatnog tvrdog diska, radne memorije i drugih komponenti, ako je za vjerovati brojnim savjetima. Valja imati na umu da je riječ o polovičnom rješenju, jer nadogradnja računara ovisi o samom sistemu te samoj komponenti koja se planira kupiti.
Istinska nadogradnja i povećanje brzine može stići tek ako se korisnik odluči na kupovinu SSD pogona umjesto uobičajenog tvrdog diska. Tada je dovoljno instalirati operativni sistem i osnovne programe na SSD, a ostatak ostaviti na uobičajenom tvrdom disku.
Kupovinom radne memorije moguće je poboljšati rad računara…donekle. Sve ovisi o korisnikovim potrebama, ali opet – i o sistemu. Ako se korisnik nalazi na 32-bitnoj verziji operativnog sistema, kupovina više od 4GB radne memorije je besmislena jer je sustav neće moći iskoristiti.
Još jedan od savjeta koje se nerijetko čuje jest “čišćenje registryja”. Posrijedi je jedan od možda najnaglašenijih i najbesmislenijih mitova vezanih uz Windows računare. Štoviše, njihovim nepažljivim korištenjem mogu se izbrisati stvari koje programi i sistem uistinu koriste te uzrokovati stvarno usporavanje i nestabilnost računara.
Kasnih devedesetih i početkom novog milenija, korisnici su se svako toliko vremena pripremali na svježe instalacije sistema za “ubrzanje” računara. Ideja iza toga je da se sve “suvišne” komponente uklone, kako samog sistema, tako i instaliranih programa. Stvar funkcionira – iz jednostavnog razloga što se sve korišteno izbriše. Po povratku na “staro”, obično će zavladati i placebo efekt da je sve “puno brže”, osim u slučaju da je stara instalacija uistinu imala problematičnih komponenti. Ono što se savjetuje u ovom slučaju jest stvaranje periodičke “slike” sistema kakvim je korisnik zadovoljan.
Ako pak korisnik primijeti da se računar sporije pali, valjalo bi provjeriti koji programi se aktiviraju pri podizanju sistema (otipkati msconfig.exe u Run/Search polje). Na Windows 8.x OS-u Task Manager je funkcionalniji no ikad te je moguće vidjeti pojedinačne procese koji možda “guše” rad računara te ih deaktivirati.