Iako je ispijanje kafe jutarnji i dnevni ritual kog se drži većina ljudi na Planeti, nauka je analizirajući uticaj kofeina na ljudski organizam jasno otkrila da se dobar dio ljudskih navika vezanih za “kahvenisanje” tempira u potpuno pogrešno vrijeme.
Analize su vršene na osnovu dnevnog rasporeda lučenja hormona u tijelu, a koji mogu doći u direktni sukob sa unesenim kofeinom u organizam.
Tako su naučnici još ranije utvrdili da kortizol, hormon stresa, pored poznate funkcije pripremanja organizma za opasne i izazovne situacije, isto tako pomaže organizmu da se razbudi, te svoj vrhunac u prisutnosti u krvi doživljava ujutro u periodu od 8 do 9 sati.
U tom razdoblju tempirano ispijanje kafe ili energetskog napitka, vodi do samog smanjenja efekta kofeina, a što je još gore, podiže i nivo tolerancije organizma na kofein kroz duži period.
Sve to znači da u budućnosti za postizanje efekta budnosti, tijelo će zahtijevati dosta veće količine kofeina, što nije ni dobro, a ni praktično.
Jutarnju kafu treba tempirati tek poslije 9 sati, a postoje i druga idealna vremena za ispijanje kafe tokom dana, o tome više u nastavku.
Vrhunac lučenja hormona stresa nakon jutra, ponovo se dostiže između 12 i 13 sati, ali i u periodu od 17:30 do 18:30 sati. Preporučena vremena ispijanja kafe su dakle, između tih perioda, a ovaj raspored je obrazovan ponajviše položajem sunca na nebu.
Ukoliko se ljudi ne bude pred početak standardnog radnog vremena, koje je prvenstveno bilo predmetom pomenute analize, zaključeno je da bi u svakom slučaju trebali sačekati sat vremena nakon buđenja jer je nivo kortizola i tada na barem 50 postotnoj snazi.
Isto tako, kafa ne bi trebala biti ispijana minimalno tri sata vremena prije spavanja, budući da je dobro poznat učinak kofeina na razbijanje sna.