Budžetski deficit od 116 milijardi eura u samo pet godina, takav gadan scenarij slijedi Velikoj Britaniji kao direktna posljedica Brexita, otkriva Financial Times.
Glavni razlog ovakve budžetske rupetine i očekivanog posljedičnog enormnog zaduživanja evropske ostrvske nacije leži u očekivanom smanjenju privrednog rasta, bijegu investicija i na kraju manjim poreznim prihodima. Izvještaj se pojavljuje tačno jednu sedmicu nakon izvještaja o budžetu i govora u Parlamentu britanskog ministra za finansije Philipa Hammonda.
On je tada rekao da sumnja da će Vlada biti u stanju održati stabilnim ekonomiju s ovako povećanom potrošnjom i smanjenjem poreza. Ovime svi oni koji su upozoravali da bi Velika Britanija mogla jako skupo platiti izlazak iz EU dolaze na svoje.
U svjetlu toga britanski ministar vanjskih poslova Boris Johnson je i tokom kampanje uoči referenduma o Brexitu od članica EU zatražio da njegovoj zemlji omoguće nastavak slobodnog pristupa jedinstvenom tržištu EU. Ispalo je da Johnson traži slobodan protok kapitala, ali ne i ljudi i naravno da su ga kolege iz EU dočekale na nož.
Johnson se ni prije nije pokazao kao posebno diplomatski raspoložen diplomata, da bi sada ispalo da mu nije strano niti brutalno se sramotiti.
Italijanskom ministru za ekonomski razvoj Carlu Calendi, koji je prvi primijetio šta Johnson zapravo traži, Johnson je nabio na nos: “Onda ćeš ti kod nas prodavati manje prosecca”.
Calenda mu je, međutim, uzvratio brutalnom istinom: “Ja ću jednoj zemlji prodati manje prosecca, dok ćete vi u 27 zemalja prodati manje ‘fish & chipsa”.
Na kraju mu je poručio da bi se neko na poređenja ovakve vrste mogao još i uvrijediti.