Najveći proizvođači i veletrgovci najavljuju gašenje firmi u Republici Srpskoj i preseljenje sjedišta i pogona u Federaciju BiH, ukoliko Narodna skupština RS-a usvoji Nacrt zakona o porezu na dobit čiji je predlagač Vlada RS-a.
Najveće preostale kompanije u Republici Srpskoj ogorčene su tim nacrtom, preciznije članom 21., kojim se rabat, koji ulazi u poreznu osnovicu, ograničava na maksimalno tri posto vrijednosti prihoda od prodaje, objavio je banjalučki portal Capital.
Ograničenje rabata
Hemofarm Banja Luka, jedina tvornica lijekova u Republici Srpskoj i najveća srbijanska investicija poslije Telekoma, Banjalučka pivara i najveća veletrgovina farmaceutskim proizvodima Interpromet Novi Grad/Bosanski Novi, samo su neke od firmi koje upozoravaju na katastrofalne posljedice predloženog zakona.
Usvajanje Nacrta zakona o porezu na dobit sa spomenutim članom dovelo bi poduzeća iz Republike Srpske u nekonkurentan položaj u odnosu na ona iz Federacije BiH.
”Zakon o porezu na dobit Federacije BiH ne poznaje ograničenje rabata, tako da se poduzeća iz Federacije mogu prilagoditi trenutnim tržišnim uvjetima, pri čemu im dati rabat umanjuje njihovu poreznu osnovicu”, izjavio je za Capital Aleksandar Veselinović, direktor Hemofarma.
Predloženi zakon o porezu na dobit bio bi ”kap koja je prelila čašu” strpljenja gospodarstvenika u RS-u.
”Čak i prije ovog nacrta Federacija je imala daleko povoljnije porezne zakone, što je i dovelo do preseljena značajnog broja firmi iz RS-a u Federaciju koje su, jednostavno, iskoristile prednosti koje pruža tamošnji porezni sustav. S druge strane, nama u Hemofarmu, a vjerujem i ostalim gospodarstvenicima, sve češće se postavlja pitanje: ‘Do kada ostajete u RS-u?’. Iskreno se nadam da će zakonodavac imati sluha i uvidjeti da će predloženi član zakona neminovno dovesti do još veće nekonkurentnosti firmi iz RS-a u odnosu na firme iz Federacije BiH”, upozorava Veselinović.
Borba s Federacijom
Najveća veleprodajna firma farmaceutskih proizvoda u RS-u Interpromet Novi Grad/Bosanski Novi sagodišnjim prometom većim od 70 milijuna KM i s više od 200 zaposlenih radnika, otvoreno najavljuje preseljenje sjedišta u Federaciju BiH.
”Ukoliko ovaj zakon bude usvojen nama preostaju samo dvije opcije, gašenje firme ili preseljenja sjedišta u Federaciju BiH. Na tržištu veleprodaje farmaceutskih proizvoda mi se borimo s još tri do četiri jaka konkurenta iz Federacije BiH oko cijene koja se razlikuje u pola posto. Ovim zakonom mi potpuno ispadamo iz igre, jer ćemo biti u znatno nepovoljnijem položaju”, kaže za Capital direktor Interprometa Dragan Pilipović.
Ističe kako je i bez ovog zakona gotovo nemoguće boriti se s kompanijama iz ove branše čije je sjedište u FBiH, jer oni dolaze s duplo većeg tržišta i na kojem je povoljnija porezna politika.
”Za proizvođača poput Banjalučke pivare, naknadni rabat je jedini način da na neki način, kontroliraju svoje kupce, potiče prodaju svojih proizvoda, povrat ambalaže, kao i naplatu. Sa svakim kupcem se, unaprijed, ugovorom i aneksima ugovora definiraju uvjeti, koji moraju ispuniti, poput plana prodaje, čuvanje proizvoda i ambalaže u odgovarajućim uvjetima, povrat prazne ambalaže, pravovremeno plaćanje obveza za kupljenu robu, kako bi mogli ostvarili pravo na određeni rabat”, navodi za Capital Mirjana Jovanović, direktorica financijsko-informatičkog sektora Banjalučke pivare.
Neopravdani argumenti
Na poreznom savjetovanju koje su s gospodarstvenicima održali predstavnici Ministarstva financija Republike Srpske, kako saznaje Capital, kao razlog ograničenja rabata na tri posto, navedeno je ”pojednostavljenje pripreme poreznog bilansa i približavanje financijskom bilansu”.
Međutim, ovdje to konkretno nije slučaj, jer se u financijskom bilansu ukupno odobreni popusti smatraju stavkom, koja umanjuje prihod, a ne samo dio, kao što se predlaže za porezni bilans.
Stručnjaci smatraju kako su neopravdani i drugi argumenti kojima Vlada RS-a pokušava progurati ovo zakonsko rješenje.
Predstavnici Ministarstva financija rekli su gospodarstvenicima kako žele spriječiti zloupotrebe, jer se prekomjernim izdanim popustima/rabatima firme dovode do gubitaka, da se ovo uvodi zbog poslovanja s povezanim stranim licima u inozemstvu, te da se želi pomoći gospodarstvenicima, koje kupci uvjetuju ogromnim rabatima (iz konteksta se moglo zaključiti da Ministarstvo financija ovde ‘cilja’ na velike trgovinske lance).
Oni ističu da se rabatom u visini od tri posto od prihoda od prodaje ne mogu pokriti svi troškovi logistike i distribucije. Treba imati u vidu da distributeri snose troškove svojih zaposlenih, prevoznih sredstava, objekata u kojima posluju, rizik naplate od maloprodaje, navodi Cvapital.
Da se svi ovi troškovi mogu pokriti sa samo tri posto rabata, kako ističu, proizvođači bi ih sami snosili.