Kompanija za čišćenje tepiha, građevinska kompanija, marketinška agencija – to su samo neka od preduzeća koja učestvuju u najvećem dosadašnjem istraživanju u Njemačkoj koje se odnosi na uvođenje četverodnevne radne sedmice. “Četiri dana” je radni naziv ovog eksperimenta. Kako i u kojem obliku će smanjiti radno vrijeme zaposlenima, to je od početka bilo prepušteno samim kompanijama odnosno njihovom vodstvu.
Neke kompanije su koristile klasični model: slobodan petak za sve. Druge su omogućile svojim zaposlenicima da četiri sedmice rade po pet dana, a zatim dobiju petu radnu sedmicu potpuno slobodnu. Ili je zaposlenima smanjeno dnevno radno vrijeme. No kako je četverodnevna radna sedmica funkcionisala posljednjih pet mjeseci?
“Svi su imali svoje uspone i padove”
Na zidu kancelarije organizatora putovanja Kootstra Schiffsreisen u Münsteru od februara visi šareni raspored, koji podsjeća na tepih napravljen od raznih krpica. Kompanija je podijelila zaposlene u dvije grupe: jedna polovina ima slobodan ponedjeljak, druga slobodan petak. Kancelarija je od tada znatno praznija.
Također, morali su skratiti radno vrijeme predviđeno za javljanje na telefone, kako bi mogli produktivnije raditi. “Svi su imali svoje uspone i padove”, kaže direktor Julius Gräler u petom mjesecu pilot-projekta. Od početka je bio uvjeren da treba smanjiti sedmično radno vrijeme i želio je to isprobati u svojoj kompaniji, piše DW.
Ovaj turoperator organizuje krstarenja i biciklističke ture, prije svega po Nizozemskoj. Sada, neposredno pred ljetne odmore, bliži im se vrhunac sezone. No kratko prije toga došlo je do poplava i izlijevanja Dunava, što se odrazilo na njihove turističke ture i aranžmane.
Četverodnevna radna sedmica za ovu kompaniju nije bila samo pozitivna. “Isto tako je uzrokovala stres zaposlenicima jer je mnogo posla ostajalo nedovršeno zbog njihovog slobodnog dana”, kaže Gräler.
Pozitivan feedback kod gostiju i zaposlenih
Na pitanje je li se ipak isplatilo, odgovor direktora je jasan: “Može se primijetiti da se ljudi osjećaju odmornije, da subjektivno nisu imali problem odraditi svoje zadatke u skraćenom radnom vremenu.” Zaposleni nisu više imali nakupljenih prekovremenih sati, produktivnost je ostala ista, a feedback od gostiju bio je pozitivan.
Čak 80 posto zaposlenih je ocijenilo projekat kao uspješan, kaže Gräler. Iako to za njega kao šefa znači dodatni organizacijski napor, on želi nastaviti s četverodnevnom radnom sedmicom i nakon završetka eksperimentalnog projekta.
Zaposleni žele fleksibilnije radno vrijeme
Julia Backmann sa Univerziteta u Münsteru analizira podatke iz studije: ona i njene kolege redovno razgovaraju s kompanijama, odnosno poslodavcima i zaposlenima. Saradnici dobrovoljno nose smartwatch: fitness-satove, koji mjere njihov puls i, recimo, kvalitet sna.
U svim kompanijama ovaj projekat ne protječe tako glatko kao u Kootstra Schiffsreisenu u Münsteru, kaže Julia Backmann. Toliko se u ovom trenutku može reći – iako podaci još nisu zvanično analizirani. “Najviše nas zanima perspektiva zaposlenih”, kaže istraživačica.
“Mnogi od njih gledaju na četverodnevnu radnu sedmicu pozitivno, dok su drugi skeptični. Ako se, na primjer, svaki dan radi sat vremena duže da bi se dobio jedan slobodan dan, neki to, ovisno o branši, doživljavaju kao veliko opterećenje.” Njen zaključak je da mnogi zaposlenici žele fleksibilnije radno vrijeme, ali da ono ne mora nužno biti raspoređeno na četiri dana.
Nedostatak kvalifikovanih radnika
A kakva su iskustva s četverodnevnom radnom sedmicom imali poslodavci odnosno kompanije? Julia Backmann je primijetila da dogovoreno smanjeno radno vrijeme uz isti obim posla zaposlenici nisu uvijek mogli ispoštovati i da je prilagođavanje za neke kompanije bilo teško, ovisno o branši, veličini ili kulturi poslovanja preduzeća.
Ali kompanije su imale i prednosti i profitirale od toga. “Kada su kompanije promovirale četverodnevno radno vrijeme u oglasima za posao, broj prijava je znatno porastao, pri čemu se kvaliteta kandidata odnosno njihovih aplikacija nije smanjila”, kazala je.
“To je velika šansa, jer je nedostatak kvalifikovanih radnika mnoge kompanije i naveo da učestvuju u istraživanju”, primjećuje Julia Backmann, koja je oprezno optimistična. Zaključuje kako četverodnevna radna sedmica nije prikladna za svako preduzeće, ali da mnogima može donijeti prednosti. Rezultati studije konačno će biti analizirani i stavljeni na raspolaganje na jesen.
Eksperiment će trajati šest mjeseci
Neke njemačke firme su od 1. februara uvele eksperimentalnu četverodnevnu radnu sedmicu. Eksperiment u kojem učestvuje 45 firmi trajat će šest mjeseci, a zaposlenici će zadržati sadašnje plate unatoč smanjenoj satnici. Cilj ovog eksperimenta je provjeriti stoje li tvrdnje sindikata da su ljudi koji rade manje ne samo sretniji ili zdraviji nego i efikasniji u svojim poslovima.
Projekat naglašava širu promjenu koja se događa na njemačkom tržištu rada, gdje vlada nedostatak kvalifikovanih radnika. Manjak, zajedno s visokom inflacijom, ohrabrio je radnike u svim industrijama da traže veće plate i očuvaju fleksibilnost i neovisnost koju su stekli tokom pandemije.