Kada su Voyager 1 i 2 lansirani 1977. u razmaku od dvije sedmice, naučnici su malo znali o vanjskim planetima Sunčeva sistema i teško da su mogli zamisliti opseg predstojeće svemirske odiseje.
– Niko nije slutio da će nakon 40 godina sve i dalje raditi i da će ovo pionirsko putovanje još trajati, rekao je Voyagerov projektni naučnik Ed Stone.
Voyagerova glavna zadaća bila je istraživanje Jupitera, Saturna, Urana i Neptuna, ali je u duboki svemir, za slučaj susreta sa vanzemaljcima, odnio i priču o čovječanstvu. Na obje letjelice nalaze se gramofon i zlatna ploča, napravljena od materijala koji će trajati najmanje milijardu godina, sa snimljenim ključnim informacijama o čovječanstvu i životu na Zemlji. Na ploču je, među ostalim, uvršteno glasanje kitova, pjev ptica, pjesma “Johnny B. Goode” Chucka Berryja i Beethovenova Peta simfonija. Pozdravi vanzemaljcima snimljeni su na 55 jezika.
Uključeno je i 115 fotografija, među kojima i Veliki kineski zid, teleskop, zalazak Sunca, slonovi i majmuni, vozovi i avioni, te majka koja doji dijete.
Voyager 2 lansiran je prvi, 20. augusta 1977. s Cape Canaverala, a jedinica dvije sedmice poslije s istog mjesta. Zbog nešto kraće putanje Voyager 1 s vremenom je preuzeo vodstvo. Vrijeme lansiranja tempirano je kako bi se poklopilo s rijetkim poravnanjem planeta kakvo se događa jednom u 175 godina. Voyager je od početka projekta bio suočen s mnogim izazovima, od skromnog proračuna do tehnoloških ograničenja iz 70-ih godina.
Jedan je projektni naučnik tako omotao Voyagerove kablove u aluminijsku foliju, istu onu kakva se koristi u domaćinstvu, kako bi ih zaštitio od prženja u zonama velike radijacije. Ondašnji predsjednik Richard Nixon želio je ograničiti misiju na prelet pokraj dva planeta i petogodišnji rok trajanja, ali su naučnici za svaki slučaj ipak isplanirali dužu misiju. Taj je kosmički dvojac na Zemlju poslao fotografije kakve prije nisu viđene, među njima i pojedinosti s površine Jupitera i njegove oluje dvostruko veće od Zemlje.