U posljednje vrijeme potrošači u Hrvatskoj svjedoče znatnom rastu cijena osnovnih namirnica i proizvoda. Ovaj trend postao je sve očigledniji, a uzroci su različiti i složeni.
Jedan od primjera recentnog poskupljenja je i Kanditova čokolada s rižom Riki, u pakiranju od 300 grama, koja je do prije nepuna dva mjeseca bila 6,29 eura, a sada se na policama jednog trgovačkog lanca, uz opasku da je riječ o “trajno niskoj cijeni”, može pronaći za nevjerojatnih 8,99 eura, piše Večernji.hr.
Sličan trend može se primijetiti, kako je Večernji ranije pisao, i kod brojnih drugih proizvoda. Franckova jubilarna kafa u pakiranju od 400 grama u trgovačkim lancima u julu je koštala i 6,29 eura, dok smo nešto ranije plaćali 5,72, čak i 4,72 na akciji. Čokoladu i konditorske proizvode s kakaom opet tresu “šrinkflacija” i “skimpflacija”, neki su se brendovi opet “stisnuli” za 10-20 grama, a, kao da ni to nije dovoljno, 270-300 grama Milke i sličnih nam “slatkih” brendova plaćamo i 5,35 eura. Kraševe čokoladne napolitanke od 500 g, koje su se donedavno nudile na akcijama po cijeni od oko 3,89 eura, s 4,99 eura naglo su skočile i na 7,46 eura (nekadašnjih 56 kuna).
Razlozi za ova poskupljenja često se pripisuju rastu cijena sirovina, poput kakaovca i kafe, te povećanju cijena goriva. Osim toga, geopolitičke krize, uključujući rat u Ukrajini, pridonose globalnoj inflaciji, što dodatno utječe na cijene u maloprodaji. Ipak, zanimljivo je da su, navedimo tek primjer, cijene određenih vrsta kruha i peciva u porastu, iako se cijene pšenice, od koje se proizvode, smanjuju. Ovaj paradoks zbunjuje potrošače, ali i stručnjake koji upozoravaju na različite faktore u lancu opskrbe koji mogu utjecati na konačnu cijenu proizvoda na policama trgovina.
To nije sve. Analiza 150 kategorija robe široke potrošnje koju je za magazin Ja Trgovac napravila agencija Nielsen IQ pokazala je da su od maja lanjske godine zaključno s aprilom 2024. na godišnjoj razini najviše poskupjela sredstva za čišćenje staklenih površina – čak 30%, sportski napici i čokolade za kuhanje – po 25%, dodaci prehrani 22%, ekstrudirani snack i kondomi po 20%, žvakaće gume 18%, a deterdženti za pranje veša 17%. Trećina kategorija bilježila je dvoznamenkasti rast cijena.
Iz udruga potrošača i sindikata osupnuti su. Tajnih kupaca više nema, projekt je završio, a da cijene i dalje rastu, svi vide. Inflacija ide gore-dolje, ali ništa ne pojeftinjuje, kaže predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević ističući kako se svi pravdaju kako smo slobodno tržište, inspekciju to ne zanima pa je na samim potrošačima da budu korektiv i bojkotiraju najskuplje trgovce. No lako je to u Zagrebu, a u malim mjestima u kojima posluje najčešće samo jedan dućan, potrošači nemaju izbora, napominje. Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata kazao je za Večernji da bezobraštini trgovaca nema kraja. Stalno se izmišljaju neki izgovori, a po najnovijem se, kad više nema nikakvih drugih opravdanja, govori o troškovima radne snage i rastu plaća.
Ova situacija stavlja potrošače u izazovnu poziciju, jer se suočavaju s visokim troškovima za osnovne potrepštine, dok se prihodi ne prilagođavaju proporcionalno rastu cijena.