U kakvim se problemima nalazi domaća proizvodnja hrane uslijed nedovoljne potpore institucija, kao i niže produktivnosti i konkurentnosti, a poljoprivrednici u nezavidnoj poziciji, najbolje se oslikava na primjeru vanjske trgovine voća i povrća, odnosno onih kultura za koje u BiH postoje idealni uvjeti za rast i razvoj.
Iz Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) došli smo do podataka o količinama i financijskim iznosima uvezenog odnosno izvezenog voća i povrća za prvih osam mjeseci, a usporedbom s istim razdobljem prošle godine vidljivo je kako uvoz nastavlja rasti. Tako smo u spomenutom vremenu ove godine uvezli voća i povrća u vrijednosti od 279,3 milijuna maraka odnosno u količini od 207,7 milijuna kilograma, a u istom razdoblju prošle godine bila je riječ o iznosu od 262,2 milijuna maraka odnosno količini od 199,1 milijun kilograma. S druge strane, u osam mjeseci ove godine izvezli smo voća i povrća u vrijednosti od 81,2 milijuna, što je ipak nešto više u odnosu na lanjsko razdoblje, kada je taj iznos bio 72,4 milijuna maraka.
No, ono što zabrinjava je što postoji izniman raskorak između uvoza i izvoza pojedinih kultura koje uslijed zemljopisnih značajki, kao i podneblja, imaju iznimne uvjete uzgoja u BiH. No, konkurencija je očito mnogo snažnija, a dokaz je i podatak kako smo u osam mjeseci uvezli krumpira u vrijednosti od 22,4 milijuna KM ili, prevedeno u masu, 23,8 milijuna kilograma. Usporedbom s podacima iz prošle godine vidljiv je značajan porast. Naime, u prvih osam mjeseci 2023. godine uvezeno je malo više od 19 milijuna kilograma krumpira, i to u vrijednosti od 17,5 milijuna maraka. Među povrćem koje je prednjačilo u dosadašnjem dijelu ove godine je i rajčica, svježa ili rashlađena, koje su uvezena 16,3 milijuna kilograma, a za što je plaćen 19,1 milijun maraka, dok je primjetna i visoka razina uvoza luka različitih vrsta (8,6 milijuna kilograma u vrijednosti od 9,7 milijuna maraka). U kategoriji povrća s visokim iznosima uvoza je i mrkva (masa od 5,2 milijuna kilograma i vrijednost od 3,4 milijuna maraka), kao i kupusa, kelja, cvjetače i sličnog kupusnog povrća kojega su uvezena 4,4 milijuna kilograma, za što je isplaćeno 3,9 milijuna maraka.
Na drugoj strani vanjskotrgovinske vage, onoj izvoznoj, među značajnijim iznosima treba naglasiti izvoz krumpira – 3,3 milijuna kilograma, rajčice – nešto više od 1,7 milijuna kilograma te krastavaca i kornišona – oko milijun kilograma. Istodobno, analizirajući uvoz voća, također je moguće uvidjeti značajne uvozne količine, a prednjači uvoz banaka, i to u količini od 35 milijuna kilograma i iznosu od 53,9 milijuna maraka. Primjer su i agrumi s količinom od 30,3 milijuna kilograma, jabuke, kruške i dunje mase 21,5 milijuna kilograma, kao i kajsije, trešnje, višnje, breskve i šljive u iznosu od 10,6 milijuna kilograma, dok je u osam mjeseci uvezeno dinja (uključujući i lubenice) i papaje u količini od 15,4 milijuna kilograma.
Pitanje izvoza voća treba pak promatrati kroz nekoliko stavki koje se ističu masom, ali i vrijednošću. Na prvom mjestu su voće i orašasti plodovi nekuhani ili kuhani u vodi i na pari s masom od 8,1 milijun kilograma, a za što su naši proizvođači zaradili 37,9 milijuna maraka. Slijede kajsije, trešnje, višnje, breskve i šljive (izvozna masa 5,9 milijuna kilograma i vrijednost od 10,5 milijuna maraka) te jabuke, kruške i dunje kojih smo izvezli 3 milijuna kilograma u vrijednosti od 4,5 milijuna maraka.