Biljne i životinjske vrste izumiru 1.000 puta brže nego što je to bio slučaj prije pojave ljudi, a svijet je na ivici Šestog velikog izumiranja vrsta, tvrdi nova studija.
Istraživači su posmatrali brzinu izumiranja u prošlosti i sadašnjosti i zaključili da je u prošlosti ona bila znatno manja nego što se to mislilo. Vrste danas nestaju sa lica Zemlje 10 puta brže nego što su biolozi vjerovali, izjavio je vođa studije biolog Stuart Pimm sa Univerziteta Duke.
“Nalazimo se na ivici Šestog velikog izumiranja. Da li ćemo ga izbjeći ili ne zavisi isključivo od nas”, tvrdi Pimm.
Ovaj rad smatra se ključnom studijom od strane drugih stručnjaka koji se slažu sa njegovim zaključkom.
Pimmova studija fokusirala se na brzinu, a ne na broj vrsta koja nestaju i došla do godišnjeg broja izumiranja vrsta, od ukupno njih milion.
Stručnjak je 1995. godine otkrio da je brzina izumiranja iznosila 1 prije dolaska ljudi, ali nakon njegove studije, on i kolege su zaključili da je ona iznosila 0.1.
Brojni faktori utiču na ubrzani nestanak vrsta, ali se na prvom mjestu nalazi gubitak staništa. Biljne i životinjske vrste ne uspijevaju da pronađu novo stanište s obzirom na širenje ljudske populacije.
Veliki dio flore i faune do sada je bio uništen pet puta, a ti nestanci su skoro uvijek bili u vezi sa udarom velikih meteora. Prije otprilike 66 miliona godina jedno tako istrebljenje zbrisalo je dinosauruse i tri od četiri vrste na Zemlji.
Prije 252 miliona godina Veliko izumiranje dovelo je do nestanka 90 posto svih svjetskih biljnih i životinjskih vrsta.