Iako za Bosnu i Hercegovinu nije karakteristično uzgajanje tropskih biljaka, uglavnom zbog klime, mnogo je primjera uspješne sadnje.
Iako za Bosnu i Hercegovinu nije karakteristično uzgajanje tropskih biljaka, uglavnom zbog klime, mnogo je primjera uspješne sadnje.
U uzgajanju tropskih biljaka najdalje kod nas su otišli Zeničani, koji su pokazali da u našoj zemlji mogu roditi banane, kivi, limun…
Zenička porodica iz naselja Brist dugo gaji ljubav prema neobičnim biljnim vrstama te je u maju ove godine zasadila čajot, meksički krastavac.
Kako kažu, nisu bili previše optimistični da će sjeme uroditi plodom, ali nekoliko mjeseci kasnije pokazalo se da su njihove sumnje bile neosnovane. Meksički krastavac mogli su ubrati u dvorištu svoje kuće.
– Zaista sam se prijatno iznenadila kada sam ugledala veliki plod čajota. Od jednog zasađenog sjemena dobila sam 50 krastavaca. Lijepog je, ali neobičnog okusa i nije kao krastavac na koji smo navikli. Može se konzumirati sirov ili kuhan, a zbog svog neutralnog ukusa čest je dodatak raznim salatama i varivima. Ukusan je u kombinaciji sa sirevima, bijelim lukom, kimom i orašastim plodovima kao što su pistacije i bademi – kazala nam je ova ponosna Zeničanka.
Meksički krastavac vrlo je skup u prodaji (jedan komad oko tri KM), ali ova porodica ne želi uplovljavati u trgovačke vode, već će biljku uzgajati samo za lične potrebe ili će, eventualno, počastiti prijatelje.
U prirodnom okolišu, Srednjoj Americi, čajot raste kao puzavica, a može narasti i do 20 metara.
Za naše krajeve je realnije očekivati tri do pet metara, ali mu treba osigurati podršku.
(Dnevni avaz)