Nedavna priča oko luksuza u kojem je živio Vasilije Kačavenda, obnovila je interes javnosti za materijalni status vjerskih službenika. Source je napravio malo istraživanje o plaćama službenika vodećih vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini, a podaci koje su dobili neke bi mogli iznenaditi…
Naime, daleko od toga da svi vjerski službenici žive u obilju i raskoši. Neki od njih imaju plaće koje su jedva dovoljne za zadovoljavanje osnovnih potreba.
Source je upit o plaćama poslao na tri adrese – Rijaseta Islamske zajednice u BiH, Vrhbosanske nadbiskupije i Mitropolije Dabrobosanske. Odgovore su zasad dobili od Rijaseta i Vrhbosanske nadbiskupije…
Prema odgovoru iz Rijaseta, platni sistem u Islamskoj zajednici nije centraliziran niti se plata isplaćuje s jednog mjesta. Lokalni organi Islamske zajednice, odnosno medžlisi, svojim pravilima određuju sistematizaciju radnih mjesta i opis poslova na području medžlisa, uzimajući u obzir specifičnosti ili neke druge posebne kriterije, i u skladu s tim određuje se visina plate u tom medžlisu. Iz Islamske zajednice tvrde da ne postoji trezor ili jedno mjesto odakle bi se isplaćivala sva primanja na području cijele Islamske zajednice, ali postoje pravilnici o platama koji uzimaju u obzir stručnu spremu, radno iskustvo ili složenost poslova, ali i odredbe državnih zakona koji uređuju ovo područje.
“Članstvo u Islamskoj zajednici je dobrovoljno tako da i prihodi koji se ostvaruju u značajnom dijelu ovise u broju članova. Veći džemati imaju veći broj članova i njihova primanja su veća, dok se pojedini manji džemati bore sa finansijskom rentabilnošću i opstankom, posebno se to odnosi na veliki broj povratničkih džemata u Republici Srpskoj. U značajnom dijelu medžlisa i džemata visina prihoda imama nije jedinstvena ni na nivou samih medžlisa, čak dva susjedna džemata imaju različite finansijske mogućnosti pa su i prihodi različiti”, saopšteno je iz Rijaseta.
“Možemo reći da je prosječna plata imama još uvijek ispod prosječne plate prosvjetnih radnika. Na području povratničkih džemata u Republici Srpskoj ima veći broj džemata u kojima imami imaju platu između 500 i 600 KM”, rečeno je u Rijasetu, a prenosi Source.ba
Svaki od medžlisa Islamske zajednice uplaćuju za svoje uposlenike sve vrste doprinosa, koji ovise o visini primanja i finansijskih mogućnosti pojedinih medžlisa.
S druge strane katolički i pravoslavni sveštenici nemaju platu ni zdravstveno osiguranje, jedino što im je osigurano jeste penzija.
“Župnici i župni vikari u Vrhbosanskoj nadbiskupiji nemaju fiksne plate, nego žive od milodara vjernika. Ista je situacija i sa svećenicima koji su profesori na KBF-u. Više imaju simbolična primanja. Svećenici koji rade kao vojni kapelani ili kao katehete u školi ravnaju se prema državnim primanjima, kako određuje pojedina institucija”, saopšteno je iz Vrhobosanske nadbiskupije.
(Source)