Bazga ili zova spada među najstarije i najljekovitije bilje naših krajeva i Europe. Neki od naziva za bazgu su: bazgovina, zovika, crna bazga, aptika, bujad i sl. Postoji tridesetak vrsta bazge.
Bazga koja raste uz prometnicu nije pogodna za pripremu soka, čaja ili poslastice. Cvjetovi bazge se beru u proljeće, a plodovi i kora se skupljaju u jesen.
Bazga sadrži sastojke koji povoljno utječu na zdravlje, poboljšavaju rad imunološkog sustava te djeluju antivirusno. Bazga ima diuretička, laksativna i protuupalna svojstva. Bazgina se ljekovita svojstva koriste za poticanje znojenja i olakšavanje iskašljavanja.
Pokazalo se da je bazga korisna kod borbe protiv prehlade, gripe, sinusitisa, upale krajnika, upale grla, reumatoidnih oboljenja i astme, potiče znojenje i čisti organizam od toksina. Također, smanjuje rizik od pojave kardiovaskularnih bolesti.
Konzumacijom proizvoda od bazge kao što je sok ili čaj doprinosi se poboljšanom vidu. Bazga pomaže pri mršavljenju, a u svijetu se provode istraživanja kojima se želi utvrditi utjecaj sastojaka bazge na oboljele od raka i AIDS-a.
Sirup od cvjetova zove
Potrebni sastojci: cvijet zove (ubran za suhog vremena, daleko od prometnica),šećer,limun te limunska ili askorbinska kiselina. Recepture su uglavnom vrlo slične: 10 cvjetova zove potopimo u 1 l vode i ostavimo da stoji 24 sata. Drugi dan procijedimo i dodamo 1 kg šećera i miješamo dok se ne otopi. Sirupu dodamo sok od 2 nešpricana limuna, ulijemo u sterilizirane boce i dobro zatvorimo.
Čaj od zove
Čaj od osušenih cvjetova zove priprema se tako da se od 5 g cvijeta prelije s 250 mL vruće vode, zatim se ostavi da odstoji 15 minuta i procijedi. Konzumira se tridesetak minuta prije jela, nekoliko puta na dan.
Oprez: Ne preporučuje se konzumacija plodova crne bazge u sirovom stanju jer su toksični. Pod utjecajem povišene temperature dolazi do raspadanja toksičnih tvari. Bazgu nipošto ne bi trebale konzumirati trudnice i dojilje.